Aguano (Uguano, Aguanu, Awano, Santa Crucino), indijansko pleme ili narod nastanjen u prašumama na području rijeke Marañon u Peruu, na donjoj Huallagi i gornjem toku rijeke Samiria u departmanu Huánuco, Peru. Suvremeni jezikoslovci vode ih jezički kao neklasificirane, ali je njihovo izvorno porijeklo možda panoansko.[1]

Aguano vlastiti sastoje se od podplemena Seculusepa, Chilaca, Meliquine i Tivilo ili Tibilo a pripadala su im i plemena Maparina i Cutinana. Danas više ne govore vlastitim jezikom nego se služe s Quechua ili španjolskim. Quechua jezik uveden je u vrijeme za ili nakon konkviste (španjolskog osvajanja)

U vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću žive sjeverno od rijeke Marañón. Aguani gorki neprijatelji Chamicura i u strahu od Španjolaca prvi počinju 1653. trgovačke veze s jačim plemenom Cocama. Sljedeće se godine privučeni darovima u željeznoj europskoj robi, počinju doseljavat na misiju na donjoj Huallagi, gdje su se (zbog neslaganja među sobom) podijelili u 3 zasebna sela. Nakon epidemije bilo ih je oko 1.000. Skupina Tibilo (Tivilo) koja je bila u zadjevici s Chamicurima odvojila se u posebno naselje San Lorenzo de los Tibilos. Godine 1737 naselje San Xavier de los Chamicuros ma ukupno 237 stanovnika a San Antonio Abad 92. Sredinom 18. stoljeća decimirale su ih uvezene europske bolesti, kao i ratovi protiv tradicionalnih neprijatelja Jívaros u kojima su oni bili saveznička vojska Španjoilcima. Godine 1758. žive zajedno s Chamicurama na San Xavieru. U a9. stoljeću Aguanosi su koncentrirani u Santa Cruzu na donjoj Huallagi gdje ih 1851. ima 350 (Herndon i Gibbon 1853); 300 1859. (Raimondi 1863). U isto to vrijeme bilo je 80 Tivilosa u selu Maipuco na rijeci Marañón.[2]

Tessmann (1930) piše da ih je 1925. preostalo svega 100 i da su potpuno akulturirani i počeli su sebe nazivati Santacrucinos.

O izvornoj religiji nije ništa poznato, a danas su rimokatolici.[3] Godine 1959. preostalo ih je tek 40 obitelji u Santa Cruz de Huallaga.

Izvori uredi

  1. Handbook of So. Am. Indians
  2. Handbook of So. Am. Indians
  3. Missionary Atlas Project (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. svibnja 2015. Pristupljeno 6. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi