Aleli
Aleli (j. alel), alelni geni, alelomorfi su naziv za različite oblike gena koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.[1][2] Nalaze se na paru homolognih kromosoma.[2] Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,[3] zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.[4]
Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A. Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.[1] Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti dominantnost, recesivnost, kodominantnost, nepotpuna dominacija i epistaza.[1]
Rezultat djelovanja alelomorfa je fenotip neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz drugog Mendelovog zakona, zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.[5]
Zbog ponašanja kromosoma tijekom mejoze, aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).[6]
Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.[6]
Normalna diploidna stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći (multipli aleli).[7][8]
Dio genetike koji proučava promjene genske učestalosti (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u genskoj zalisi ("gene pool") neke populacije zove se populacijska genetika.[9]
Izvori
uredi- ↑ a b c Babić, Marina. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. E-škola biologije. PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om. Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ a b Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2016. (Wayback Machine) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11
- ↑ aleli ili alelomorfi. Hrvatski obiteljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ Knepr, Maja. 201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. E-škola biologije. PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om. Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ aleli ili alelomorfi. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ a b Mendel, Gregor. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ aleli ili alelomorfi. Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ Pavlica, Mirjana. multipli aleli. Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 7. veljače 2015.
- ↑ populacijska genetika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 7. veljače 2015.