Ameba (latinski: Amoeba) je praživotinja, pripada skupini korjenonošci. Živi u mulju bare i na lišću vodenog bilja. Dugačka je od 0,01 mm do 0,5 mm. Oblik tijela u amebe se mijenja dok se ona pokreće, pri čemu se stvaraju izdanci koje zovemo lažne nožice ili pseudopodija. Najveći pseudopodij određuje smjer njezinog kretanja. Njima se ameba pokreće i služe joj prilikom prehrane. Nije potpuno razjašnjen način stvaranja pseudopodija, no za vrijeme stvaranja pseudopodija, gušći dio unutrašnje protoplazme, koju nazivamo endoplazma, struji prema vanjskom sloju protoplazme, koji je svjetljiji i zovemo ga egzoplazma. Pseudopodiji mogu biti različitog oblika: nitasti, mrežasti, tupasti ili kvržasti.

Ameba
Fazni mikrograf Acanthamoebae polyphagae u obliku mikrobne ciste.
Sistematika
Carstvo:Amoebozoa
Koljeno:Tubulinea
Red:Tubulinida
Porodica:Amoebidae
Rod:Amoeba
Bory de Saint-Vincent, 1822.

Nijedan znanstvenik nije uspio napraviti amebu u laboratoriju. Iako ima samo jednu stanicu, ameba je jako kompliciran protist (protoktist)

Prehrana uredi

Ameba se hrani bakterijama, algama, praživotinjama... Kad naiđe na praživotinju ili česticu organske tvari, ameba je okruži nožicama i uvuče u citoplazmu.To je stanično proždiranje,a naziva se fagocitoza.(grč. fagein-gutati). Oko hrane se stvara hranidbeni mjehurić pomoću kojeg se razgrađuje. Otpadne tvari i ugljikov dioksid ispušta na bilo kojem mjestu na membrani.

Razmnožavanje uredi

Amebe se razmnožavaju diobom stanica. Kad ameba dosegne određenu veličinu, dolazi do dijeljenja stanica i od jedne amebe nastanu dvije. U nepovoljnim uvjetima ameba se začahuri i živi tako dok ne nastupe povoljni uvjeti.