Amfiteatar u Trieru

Amfiteatar u Trieru je rimski amfiteatar koji je nakon završetka oko 100. god. mogao primiti oko 18,000 posjetitelja. Od 1986. god., amfiteatar je UNESCO-ova svjetska baština, uz druge Trierske rimske spomenike, Katedralu i Gospinu crkvu.

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1986. (10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:367
Koordinate49°44′53″N 6°38′56″E / 49.74806°N 6.64889°E / 49.74806; 6.64889
Amfiteatar u Trieru na zemljovidu Njemačke
Amfiteatar u Trieru
Amfiteatar u Trieru
Izgled amfiteatra u antičkom Trieru

Kazalište je izgrađeno oko 100. god. i ubrzo je postalo dio svakodnevnog života mnogih građana Triera. Pohodili su ga lokalni uglednici, kraljevi službenici, te u doba kasne antike osobno i poneki Rimski car. Nudio je lov na životinje (venationes) i borbe gladijatora na život i smt, te pogubljenja i važne carske obavijesti. Amfiteatar je jedinstven jer je imao još jednu funkciju, kao nijedan drugi, naime služio je kao Istočna gradska vrata. Amfiteatar je dakle bio dio rimskih zidina, ispod planine Petri (sv. Petra), te je iskorištena prirodna padina brda. Ulazi u ovalnu građevinu su na sjeveru i jugu, a ispod arene nalazi se podrum koji je još uvijek sačuvan. Imao je dizala kako za glumce, tako i za iznenadno dovođenje životinja i gladijatora u gladijatorskim borbama.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva (5. stoljeće) u srednjem vijeku, kao i mnoge druge Trierske građevine, korišten je kao kamenolom, nije bilo sve do 5Jh.benutzt.

Danas je amfiteatar turistička atrakcija, s najvećim njemačkim rimskim igrama (Kruha i igara) u kolovozu koje uključuju odglumljene gladijatorske bitke. Rijetko se održavaju koncerti, mjuzikli i druga događanja.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Amfiteatar u Trieru