Otvori glavni izbornik

Maginja (obična planika, jagodnjak, prpak, lat. Arbutus unedo), zimzeleni je grm ili malo stablo iz porodice Ericaceae. Potječe iz mediteranskog pojasa, a raste na sjeveru do zapadne Francuske i Irske. U Hrvatskoj je rasprostranjena od Istre do dubrovačkog primorja, uključujući otoke. Zreli su plodovi jestivi, no budući da izazivaju probavne smetnje ne preporuča ih se jesti u većoj količini.

Maginja
Maginje
Maginje
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Ericaceae
Rod: Arbutus
Vrsta: A. unedo
Dvojno ime
Arbutus unedo
L.
Sinonimi
Unedo edulis Hoffmanns.
Arbutus vulgaris Bubani
Maginja
Grmovi maginje na Pelješcu

Kako je plod nalik jagodi, biljka se naziva i jagodnjak ili drvo jagoda. Plodovi sazrijevaju u studenom i prosincu, nikada istovremeno. Sasvim zreli plodovi su žarko crvene boje, poluzreli narančaste, a nedozreli zelene i žute boje.

Uporaba u narodnoj mediciniUredi

U tradicionalnoj i narodnoj medicini, u obliku dekokta, upotrebljavaju se listovi , koji imaju sljedeća djelovanja: astringentno, diuretično, mokraćni je anti-septik, za reumatizam, tonik, a od nedavno se koriste i u terapiji hipertenzije i dijabetesa.

U lišću je visoka visoku koncentracija flavonol antioksidansa, osobito kvercitina , koji najbolje se ekstrahira dužim kuhanjem čaja.Listovi također imaju protuupalna svojstva.

Uporaba za jeloUredi

Marmelada i džem od maginja su kvalitetne namirnice, neškodljive probavi i pune vitamina C.[1]

IzvoriUredi

  1. Maginja, zaboravljeno voće, domivrt.vecernji.hr, Kornelija Benyovsky Šoštarić, pristupljeno 15. prosinca 2013.

LiteraturaUredi

  • Grlić, Ljubiša, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb 1986.

Vanjske povezniceUredi