Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost[1]) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije,[2] te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.

Politički život

uredi

Artafern je 497. pr. Kr. primio atensko veleposlanstvo koje je poslao Klisten, te ga upozorio kako moraju prihvatiti natrag tiranina Hipiju.

Naknadno, odigrao je značajnu ulogu u suzbijanju Jonskog ustanka,[3] dok je nakon sukoba bio primoran stvoriti mirovne ugovore među jonskim polisima. Izmjerio je površine njihovih teritorija u parasanzima te je prema njima odredio danak.[1] Godine 492. pr. Kr. na mjestu satrapa zamijenio ga je Mardonije.

Potomstvo

uredi

Njegov istoimeni sin Artafern Mlađi zajedno s Datisom imenovan je zapovjednikom perzijskih snaga u kažnjeničkoj ekspediciji protiv Atene i Eretrije koje su pomagale Jonski ustanak, no unatoč pokoravanju Eretrije njihov pohod završava neuspješno u bitci kod Maratona gdje su ih porazili Atenjani. Deset godina kasnije, vodio je satrapije Lidiju i Miziju.

U književnosti

uredi

Eshil u svojim djelima (koja su uglavnom povijesno irelevantna) spominje listu perzijskih kraljeva i navodi dva kralja pod imenom „Artafern“, što je vjerojatno inspirirano navedenom dvojicom perzijskih zapovjednika.

Poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. a b Artafern (enciklopedija Iranica, P. Lecoq)
  2. Maloazijske kovanice. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. travnja 2019. Pristupljeno 9. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Jonski ustanak (eHistory). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2009. Pristupljeno 9. lipnja 2009.

Vanjske poveznice

uredi