Asocijativni bialgebroid

U matematici, ako je asocijativna algebra nad nekim polje k, tada je lijevi asocijativni -bialgebroid druga asocijativna k-algebra zajedno sa sljedećim preslikanjima:[1] homomorfizam algebri kojeg nazivamo preslikavanjem izvora, homomorfizam algebri kojeg nazivamo preslikavenjem ponora, koji su takvi da slike od i komutiraju u , inducirajući dakle strukturu -bimodula na određenog pravilom za sve ; nadalje morfizam -bimodula , za kojeg zahtijevamo da je kounitalno i koasocijativno komnoženje na objektu u monoidalnoj kategoriju -bimodula s monoidalnim produktom . Nadalje, za pripadna kojedinicu tog komnoženja zahtijevamo da je lijevi kokarakter (u drugom jeziku, to znači da je preslikavanja lijevo unitalno djelovanje koje proširuje množenje (gledano kao lijevo regularno djelovanje) duž ). Nadalje, tražimo usuglašenost među komnoženjem i množenjima algebre i njenog tenzorskog kvadrata . Ako je algebra nekomutativna, tenzorski produkt nad nije algebra, dakle traženje uvjete tipa da je morfizam k-algebri, kako se to radi kod bialgebri, nema smisla. Umjesto toga, zahtijevamo da ima k-potprostor koji sadržava sliku preslikavanja i ima dobro definirano množenje inducirano množenjem na uzduž projekcije na . Zahtijevamo, nadalje, da je kosuženje (korestrikcija) homomorfizam unitalnih algebri. Ako je homomorfizam za jedan takav potprostor , tada je za svaki, i tada možemo napraviti kanonski izbor za , naime Takeuchijev umnožak ,[2] koji je u svakom slučaju algebra s množenjem induciranim uzduž projekcije s . Proizlazi da je dovoljno provjeriti da je slika od sadržana u Takeuchijevom umnošku i da je kosuženje komnoženja na njega homomorfizam algebri. Brzeziński i Militaru su pokazali da je pojam asocijativnog bialgebroida ekvivalentan pojmu -algebre kojeg je uveo Takeuchi još 1977.[3]

Pojam asocijativnog bialgebroida je poopćenje pojma k-bialgebre gdje je komutativni bazni prsten zamijenjen nekomutativnom k-algebrom . Hopfov algebroid nad je uređeni par asocijativnog bialgebroida s totalnom algebrom i antiendomorfizma algebre koji zadovoljava neke dodatne uvjete (za razliku od slučaja asocijativnih bialgebroida gdje su osnovnee varijante definicije u literaturi zapravo ekvivalentne, u literaturi se promatra više sličnih ali bitno neekvivalentnih varijanti pojma Hopfovog algebroida).

Naziv bialgebroid je uvela J-H. Lu.[4] Često izostavljamo pomen asocijativnosti u nazivu, čija glavna funkcija je razlikovanje od Liejevih bialgebroida, koje također često zovemo naprosto bialgebroidima. Asocijativni bialgebroidi se pojavljuju u dvije kiralne verzije, lijevoj i desnoj. Dualan je pojam bikoalgebroida.[5]

References uredi

  1. Böhm, Gabriella. 2008. Hopf Algebroids. Handbook of algebra. arXiv:0805.3806
  2. Brzezinski, Tomasz; Militaru, Gigel. 2000. Bialgebroids,  -bialgebras and duality. arXiv:math.QA/0012164
  3. M. Takeuchi, Groups of algebras over  , J. Math. Soc. Japan 29, 459–492, 1977
  4. Lu, Jiang-HUA. 1996. Hopf Algebroids and Quantum Groupoids. International Journal of Mathematics. str. 47–70. arXiv:q-alg/9505024. doi:10.1142/S0129167X96000050. S2CID 9861060
  5. Imre Bálint, Scalar extension of bicoalgebroids, Appl. Categor. Struct. 16, 29–55 (2008)

Vanjske poveznice uredi