Austrijska komora radnika i namještenika

Austrijska komora radnika i namještenika (Kammer für Arbeiter und Angestellte, kraće Arbeiterkammer, AK) je organizacija koja zastupa interese tri milijuna austrijskih posloprimaca. Članstvo je obvezno za sve osobe koje su zaposlene u Austriji. Zbog toga ih se ne smije miješati s austrijskim radničkim sindikatima, gdje je članstvo dobrovoljno i koji su organizirani pod krovnom organizacijom Austrijskim savezom sindikata (Österreichischer Gewerkschaftsbund).

Zgrada Austrijske komore radnika i namještenika u Beču.

Austrijska radnička komora i sindikalni savez zastupaju interese zaposlenika u austrijskom sustavu socijalnog partnerstva (Sozialpartnerschaft), koji igra glavnu ulogu u reguliranju plaća i cijena. Austrijska radnička komora zasniva se na devet radničkih komora za svaku austrijsku saveznu državu. Predsjednik bečke radničke komore također je predsjednik Austrijske radničke komore.[1]

Radnička komora osnovana je 1920. godine nakon pada Austro-Ugarske. 1934. je novi austrijski režim proširio značenje kolektivnih ugovora. Radničke komore bile su ujedinjene u centralne radničke sindikate po uzoru na talijanski fašizam. Uredba od 2. ožujka 1934. utemeljila je Sindikalni Savez austrijskih radnika i namještenika. Svi ugovori koje je taj Savez sklopio bio je obvezatan za sve radnike i namještenike one struke li grane, za koju je sklopljen, bez obzira na članstvo u Sindikalnom savezu. Zakon je obvezao i stranu poslodavaca. Uredba od 17. studenoga 1934. osnovan je Savez industrijalaca. Uredbom je naloženo da svi kolektivni ugovori koji je sklopio taj savez obvezuju sve poslodavce odredenoga područja, bez obzira na to jesu li članovi tog Saveza ili nisu.[2] 1938. eliminirali su ih nacionalsocijalisti.[3]

Austrijska radnička komora danasUredi

Jedan od glavnih projekata austrijske radničke komore je stvaranje indeksa radne klime (Arbeitsklima Index). Pokrenut je 1997. i do 2010. ostvareno je 42.000 intervjua s radnicima u Austriji.[4]

Frakcije su:

Ove frakcije nisu u svim saveznim državama:

  • Gewerkschaftlicher Linksblock (GLB)
  • Kommunistische Gewerkschaftsinitiative – international (KOMintern)
  • Grüne Arbeitnehmer (GA)
  • FPK Arbeitnehmer (FPK)
  • BZÖ Arbeitnehmer (BZÖ)
  • Bündnis Mosaik (BM)
  • Bunte Demokratie für alle (BDFA)
  • Union der Österreichisch-Türkischen Arbeitnehmer (TÜRK)
  • Liste Perspektive (PER)
  • ostale frakcije su : KOM, LD, GGN, Soli, NBZ

Aktualni predsjednici komora radnika i namještenika po saveznim državama:

IzvoriUredi

  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-UZ7NWDH2/3ff07a9b-9c3b-413b-b89d-c8b542843349/PDF Korporativno uređenje države s obzirom na novi austrijski ustav. Piše Juraj Šćetinec, Zagreb, 1935.
  3. Kammer für Arbeiter und Angestellte (2010): The Chambers of Labour. Linz.
  4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. rujna 2010. Pristupljeno 15. prosinca 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

LiteraturaUredi

  • Heidemarie Uhl, Ursula Leiner: Geschichte der steirischen Kammer für Arbeiter und Angestellte in der Ersten Republik. Europaverlag, Wien/Zürich 1991, ISBN 3-203-51156-8.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kammer für Arbeiter und Angestellte