Bazilika u Zmijavcima

Ostaci starokršćanske bazilike nalaze se u podnožju gradine Dikovača,[1] na nalazištu Bublin u Crkvini, u Zmijavcima.[2]

Dodaj infookvir "arheološki lokalitet".
(Primjeri uporabe predloška)

Bazilika je, zajedno s krstionicama i grobnicama, bila sagrađena krajem 5. i početkom 6. stoljeća,[1] a možda i kasnije.[2] Crkva je nastala u jednom graditeljskom zahvatu, a trajala je najvjerojatnije do u 7. stoljeće.[3]

Trobrodnog je tlocrta s dvije apside na istoku od kojih je jedna istaknuta, te s trodijelnim narteksom na zapadu.[2][3] Bazilika ima dva zdenca. U sjevernom brodu bazilike, neposredno uz zapadni zid, nalazi se manji okrugli krsni zdenac, za koji se pretpostavlja da je mlađi te da se koristio za krštenje škropljenjem. Drugi zde­nac, sjeverno od bazilike nalazi se baptisterij bazilikalne forme (oblik križa) i koristio se za krštenja uronjavanjem.[1][2][3] Pod baptisterijem je pravokutna čekaonica sa zidanim klupama uz sjeverni i južni zid. U čekaonici je otkrivena grobnica na svod.

Prema dekoraciji na ulomcima pronađene plastike može se zaključiti to da je crkva bila bogato ukrašena kamenom skulpturom koja je vrlo slična tzv. bosansko-hercegovačkoj plastici kršćanske tematike kasnoantičkog doba. Crkva se može uvrstiti u niz crkava kakve su nastale u unutrašnjosti rimske provincije Dal­macije, no ona ukazuje i na velik utjecaj priobalja.[1]

Crkva je očito bila namijenjena za svakodnevnu liturgiju, dok grobovi upućuju i na njezin sepulkralni karakter.[3]

Nalazište je u dobrom stanju.

Arheološka istraživanja

uredi

Izvršena su revizijska arheološka istraživanja i konzervacija.[2] Istraživanja su se provodila u dva navrta. Prvi puta je istraživao fra Ivan Tonković (1897.), a drugi put u nekoliko godišnjih kampanja (1981.-1992.) istraživanja su zajednički proveli Arheološki muzej u Splitu i Narodno sveučilište u Imotskom, pod vodstvom Nenada Cambija i Snježane Tonković. Između prvih i drugih istraživanja slučajno su otkriveni brojni nalazi koji se čuvaju u Franjevačkom samostanu u Imotskom. Zaštitu i prezentaciju lokaliteta vodio je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu, pod vodstvom arhitektice Anite Gamulin.[3]

Zaštita

uredi

Pod oznakom Z-3997 zavedena je pod vrstom "arheologija", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "kopnena arheološka zona/nalazište".[2]

Izvori

uredi
  1. a b c d Starokršćanska bazilika na Bublinu - Zmijavci. imoart.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2022. Pristupljeno 14. siječnja 2022.
  2. a b c d e f Starokršćanska bazilika u Crkvini na Bublinu Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 6. rujna 2020.
  3. a b c d e Cambi, Nenad; Gamulin, Anita; Tonković, Snježana. 1999. Starokršćanska bazilika u Zmijavcima (disertacija). Sveučilište u Zadru Prenosi CROSBI
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.