Bijeli metal

Bijeli metal ili bijela kovina je slitina na osnovi kositra, olova ili drugih metala niskog tališta, koja u dodiru s drugim materijalima pruža malen otpor klizanju, pa se upotrebljava u zdjelicama strojnih ležajeva kako bi se smanjilo trenje i poboljšalo podmazivanje. Razlikuju se kositreni bijeli metal, s oko 80% kositra, i olovni bijeli metal, s oko 75% olova. Obje slitine sadrže i 10 do 15% antimona i nešto bakra. Postoje i nadomjestci na osnovi drugih metala. Tvrda je vrsta bijelog metala olovna bronca, slitina bakra koja ima do 30% olova i nešto kositra.[1]

Bijeli metal se često koristi za blazinice kliznih ležaja.
Stezna blazinica.

Materijali za blazinice ležajaUredi

 Podrobniji članak o temi: Klizni ležaj

Kod materijala za blazinice ležaja bitno je da se klizne površine mogu precizno obraditi i tako postići dobra antifrikciona svojstva. Poseban problem pri obradi predstavljaju dijelovi koji otpadaju, jer se pri obradi utiskuju u površinu, te je oštećuju. S ovog gledišta, za blazinice ležaja primjerenije je upotrijebiti legure za gnječenje, a ne legure za lijevanje, koje se inače lakše obrađuju.

Za blazinice ležaja najviše se koriste neželjezni metali (kositar, cink, olovo, bakar, aluminij) i njihove legure zbog dobrih kliznih svojstava pri nedovoljnom podmazivanju. Obzirom da su njihova svojstva čvrstoće ovisna o temperaturi, upotrebljavaju se samo u određenom temperaturnom području:

  • legure olova i kositra: do 80 °C,
  • legure cinka: do 100 °C,
  • legure aluminija: do 150 °C,
  • legure bakra (bronce) za lijevanje: do 250 °C,
  • legure kositra za gnječenje: do 300 °C.[2]
Dopušteni površinski tlakovi u kliznim ležajima [3]
Materijal ležaja (blazinice) Najveća brzina klizanja v (m/s) Dopušten površinski tlak pdop (N/mm2)
Bijeli metal 10 od 0,5 do 3
Kositrena bronca 8 od 2 do 3
Sinterirana (staljena) bronca ili željezo 4 od 2 do 2,5
Sivi lijev 5 od 0,8 do 1
Magnezijske slitine 6 od 0,3 do 0,4
Polimerni materijali 2 od od 0,5 do 3


IzvoriUredi

  1. bijeli metal, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. [2] (Arhivirano 31. siječnja 2012.) "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
  3. Anđelka Ređep: Finomehanika, udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.