Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Burgundija. Za druga značenja, pogledajte Burgundija (razdvojba).
Burgundija
Bourgogne
Položaj Burgundije u Francuskoj
Departmani Yonne (89)
Côte-d'Or (21)
Nièvre (58)
Saône-et-Loire (71)
Prefektura Dijon
Ukupno stanovnika 1 642 115 stanovnika
(2010)
Gustoća 52 stanovnika/km2
Površina 31 582 km2
Broj okruga 15
Broj kantona 174
Broj općina 2 045
Predsjednik
regionalnog vijeća
François Patriat

Burgundija (fra. Bourgogne) je pokrajina Francuske koja se sastoji od četiri departmana: Yonne (89), Côte-d'Or (21), Nièvre (58) i Saône-et-Loire (71). U ovoj regiji živi više od 1,6 milijuna stanovnika na površini od 31.582 km2. Burgundija je dobila naziv po bivšoj Kraljevini Burgundiji (Royaume de Burgondie).

PovijestUredi

Burgundi su germanski narod koji je svojim doseljavanjem na ove prostore popunio praznu zemlju nakon raspada Zapadnog Rimskog Carstva. Potječu s otoka zvanog Burgundaholm (danas Bornholm u Danskoj). Stalni ratovi sa ostacima Rimskoga Carstva te nadolazećim Hunima i Francima rezultirali su padom ove kraljevine 534. Tada su Franci porazili Godomara, posljednjeg burgundskog kralja.

Nakon ove bitke Burgundiju je potpuno asimiliralo Franačko carstvo i godine 880., kada se francuska vladarska dinastija učvrstila, postojale su tri Burgundije podijeljene između raznih država: Kraljevina Gornja Burgundija, oko Ženevskog jezera (Švicarska); Kraljevina Donja Burgundija, u Provansi; te Vojvodstvo Burgundija, u sastavu Franačke. Dva kraljevstva su se ujedinila 937. i ušla u sastav Svetog Rimskog Carstva.

Tijekom Stogodišnjeg rata francuski kralj Ivan II. dao je svom mlađem sinu Burgundiju u nasljeđe. Nakon toga Burgundija je, zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju, ekonomski i vojno ojačala, što je omogućilo vojvodama da stvore državu od Švicarske do Sjevernog mora. Tako velika i jaka država postala je prijetnja Francuskoj pa su vojvode pomagali Engleze u nadi da će dobiti krunu. U tom savezu Burgundi su 1430. zarobili Ivanu Orleansku i spalili je na lomači. U tim vremenima dvor u Dijonu zasjenio je pariški dvor i po bogatstvu i po kulturi.

Krajem 15. i početkom 16. stoljeća Burgundija je postala baza za uspon Habsburgovaca kada je Maksimilijan Habsburški oženio vojvodinu kćer i nasljednicu. Posljednji vojvoda Karlo Smjeli poginuo je 1477. u bici s Francuzima pa je veći dio uže Burgundije pao pod francusku vlast. Karlova kći Marija i njen muž Maksimilijan upravljali su ostacima države iz Bruxellesa. Posljednje teritorije Burgundije prisvojila je Francuska Mirom u Nijmegenu 1678.

ZemljopisUredi

Burgundija je pretežno ravničarska zemlja s uzvišenjima u središnjem dijelu. Kao takva pogodna je za uzgoj poljoprivrednih kultura, a najviše grožđa za proizvodnju vina. Burgundski kanal spaja rijeke Seinu i Rhonu u dužini od 249 km omogućujući brodovima da iz Sredozemnog mora plove do Sjevernog mora. Građen je od 1765. do 1832.godine.

Današnja Burgundija ne odgovara u potpunosti povijesnoj provinciji Burgundiji. Sjeverna polovica departmana Yonne nije bila u sastavu Burgundije nego je bila granično područje između pokrajina Champagne, Île-de-France i Orléanais u različitim povijesnim razdobljima.

GospodarstvoUredi

Burgundska poljoprivreda je dinamična, snažna i specijalizirana: žitarice se uzgajaju većinom u departmanima Yonne i Côte-d'Or, a vinogradarstvo je razvijeno u mjestima Côtes de Beaune, Nuits, Hautes-Côtes, Côte Chalonnaise, Mâconnais, Beaujolais i dr.

Industrija koja se razvila u 19. stoljeću (ugljen u Montceau-les-Mines, rudnici u La Machine), dobila je novi zamah poslije 1945., posebice u dolini Saône (Mâcon, Chalon-sur-Saône), u Dijonu i departmanu Yonne, te nije proživjela krizu.

Burgundska vina (burgundinci) su pretežno bijela, a jedino vina klase Chardonnay, Pinot Noir ili Pinot Blanc se smatraju pravim burgundskim vinima. Najbolji primjerci su vina klase Chardonnay i Pinot Noir, ali su malobrojni primjerci klase Beaujolais iz 18. i 19. stoljeća dostizali veoma visoke cijene na tržištu (50.000 $ po boci). Burgundska vina su specifičnog ukusa, pomalo sladunjava i ne baš posebnog izgleda, ali su izuzetno skupa i tražena zbog male proizvodnje i povijesnog značaja ove regije.

StanovništvoUredi

Burgundija nije gusto naseljena i nema veliku stopu ni emigracije ni imigracije. U imigracijskom smislu privlači većinom starije ljude.

AdministracijaUredi

Na izborima 2004. na vlast je došla Lijeva koalicija PS - PCF - Les Verts - PRG (Socijalisti, Komunisti, Zeleni i Radikalna Lijeva Stranka)

Vanjske povezniceUredi