Cisterna Bazilike

Cisterna bazilike (turski: Yerebatan Sarayı ili Yerebatan Sarnıcı, tj. "Potopljena palača" ili "Potopljena cisterna") je najveća od nekad nekoliko stotina cisterni ispod grada Konstantinopola (Istanbul) u današnjoj Turskoj. Cisterna se nalazi 150 metara jugozapadno od Aja Sofije, ispod negdašnje antičke bazilike (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikog, kako bi se rastućem gradu osigurala pitka voda.

Cisterna Bazilike

Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64,6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova.[1] Svod poznat kao "klaustarski" (Manastir Tonozu) izgrađen je od opeke povezane posebnom vodootpornom žbukom, kao i zidovi koji su debeli 3,5 metra. Izvorno je na njezinom svodu postojao popločani krug koji je kasnije prekriven velikom stanogradnjom[pojasniti] koja je nastavljena tijekom Osmanskog razdoblja. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.

Glava Meduze koja je osnova stupa

God. 1940. nekoliko građevina oko bazilike je nacionalizirano i općina je izgradila monumentalni ulaz u Cisternu bazilike. Također, od 1985. – 88. provedeno je veliko čišćenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave Meduza koje su bile baze stupova na sjeverozapadnoj strani. One su veličanstvene skulpture nepoznatog podrijela iz najranijeg razdoblja antičkog Konstantinopola.

IzvoriUredi

  1. Cisterna bazilikeInačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2010. na stranicama Istanbula, europske prijestolnice kulture. Posjećeno 28. veljače 2011. (engl.)
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Cisterna Bazilike

Vanjske povezniceUredi