Ciganček

Ciganček
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Cortinariaceae;
Rod:	Cortinarius;
Vrsta:	C. caperatus; (Pers.) Fr. (1838.)
Dvojno ime
	Cortinarius caperatus;
Sinonimi
	Rozites caperata (Pers.) P. Karst. ; ; Pholiota caperata (Pers.) Gillet ; ; Dryophila caperata (Pers.) Quél. ; ; Togaria caperata (Pers.) W.G. Sm. ;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Ciganček, pšenična gljiva, ciganin ili grbavi prstenak (lat. Cortinarius caperatus), ukusna je i jestiva gljiva. Raste u Sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi. Danas se temeljem genetskih istraživanja svrstava u rod Cyclocybe. Plodište je oker boje, sredina klobuka je obično kao brašnom posuta, a raste u jesen u bukovim i crnogoričnim šumama, uz napomenu da preferira pjeskovita tla, a izbjegava tla bogata vapnom. Listići pod klobukom odvojeni su od stručka i glinaste su boje a na stručku se nalazi i ostatak prstenastog ovoja. Po novim istraživanjima posjeduje i određena antivirusna svojstva.^[1]

Opis uredi

Klobuk cigančeka je širok od 6 do 15 centimetara, mesnat, tvrd, najprije zvonolik, zatim konveksan i na kraju ravan ili izdignuta oboda, sjajnožute boje; na rubu u mladosti često raspucan, poslije redovito raspucan, na tjemenu posut srebrnastobjelkastom prašinom, nepravilno izbrazdan, osobito na rubu.
Listići su kod stručka uži, široki, nazubljeni, kod mlade gljive svijetložućkasti, kasnije smeđeilovaste boje.
Stručak je visok od 6 do 15 centimetara (do 20 cm), od 1 do 2 cm debeo, cilindričan, pun, tvrd, žilav, u mladosti bijel svilenastog sjaja, na dnu odebljan, na gornjem dijelu viseći opnasti vjenčić.
Meso je bjelkasto, zatim žućkasto i na kraju prljavosmeđe; okus i miris ugodni.
Spore su oblika bademove koštice, rđaste boje, 11 – 14 x 7 – 9 μm.

Kemijske reakcije uredi

Meso u dodiru sa sulfovanilinom postaje crveno, dok s kalijevom lužinom požuti.

Stanište uredi

Raste od ljeta do kraja jeseni u velikim grupama u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, na istom mjestu; često je nalazimo na Medvednici, Kalniku i tako dalje.

Upotrebljivost uredi

Ciganček je jestiv, vrlo dobre kakvoće. Može se pripremati na mnogo načina, za juhe, umake, pirjanje, a podesan je i za konzerviranje u octu.^[2]

Sličnosti uredi

Mlađe gljive su tipično zatvorenog klobuka, zalijepljenog za stručak. Nevješt skupljač gljiva može je zamijeniti smrtno otrovnom crvenkastom cjepačom (lat. Inocybe patuillardi) koja je u starosti vrlo slična, ali nema vjenčić. Od mladih pupavki se bitno razlikuje po smeđastim listićima i srebrnastobijeloj prašini posutoj po klobuku.

Slike uredi

Izvori uredi

↑ Begellova digitalna knjižnica, "The Development of the Antiviral Drug RC 28 from Rozites caperata (Pers.: Fr.) P. Karst. (Agaricomycetideae)". Pristup stranici 28.10 2012.
↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice uredi

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Cortinarius caperatus
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cortinarius caperatus
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Cortinarius caperatus

Grlić,Lj.: "Samoniklo jestivo bilje", Zagreb 1980.

[1] Begellova digitalna knjižnica, "The Development of the Antiviral Drug RC 28 from Rozites caperata (Pers.: Fr.) P. Karst. (Agaricomycetideae)". Pristup stranici 28.10 2012.

[2] Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

[1]

[2]

Ciganček

Sistematika
Carstvo:	Gljive
Koljeno:	Basidiomycota
Razred:	Agaricomycetes
Red:	Agaricales
Porodica:	Cortinariaceae
Rod:	Cortinarius
Vrsta:	C. caperatus (Pers.) Fr. (1838.)
Dvojno ime
Cortinarius caperatus
Sinonimi
Rozites caperata _{(Pers.) P. Karst.} Pholiota caperata _{(Pers.) Gillet} Dryophila caperata _{(Pers.) Quél.} Togaria caperata _{(Pers.) W.G. Sm.}
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija