Crna četa

Crna četa (crna vojska) (nje. Schwarze Armee/Schwarzen Legion, mađ. Fekete Sereg) je bio naziv za prvu stajaću vojnu postrojbu u hrvatskim zemljama. Njen su sastav činili ratnici plaćenici. Osnovana je u drugoj polovici 15. stoljeća (između 1459. i 1460.), a ustrojio ju je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin.[1] Ime je dobila po svojoj crnoj opremi. Činilo ju je šest tisuća vojnika iz raznih (većinom slavenskih) krajeva (činili su ju većinom Česi, Poljaci i Srbi[2]). Plaća koju su primali bila je redovna. Razlog uvođenja bilo je što je Matija Korvin htio da s vojskom može osvajati i krajeve koji tim vojnicima nisu bili matični. Dotad se kralj mogao oslanjati samo na "narodnu vojsku" koja je doslovno bila domobranstvo, slabo izvježbano, sporo se kretalo, vojnici su išli u rat pod zastavama svojih banova, župana, prelata i velikaša koja se borila jedino za obranu domovine (isto je bilo poslije potvrđeno, za kralja Vladislava II., na Saboru u Požunu 1492., da kralj ne smije pozivati narod na oružje za rat izvan države), a nije prelazilo granicu.[3]

Zastava Crne čete.

Nakon ustrojenja crne čete, kralj Matija Korvin uredio i topništvo, pješake oboružao puškama, dok je na Dunavu uzdržavao ratnu mornaricu od 364 lađe i 2600 mornara[3] (na lađama su kao vojnici služili Srbi[2])

Matija Korvin svojom se crnom četom poslužio u obračunu s carem Fridrikom III., kad je bilo nastupilo primirje s Turcima. Snijevao je postati "car rimski". Ratovao je od 1479. do 1487., pri čemu mu je oteo brojne gradove. Početkom godine 1484. poslao je Matija Korvin svoje čete u Dolnju Austriju, gdje su zauzele Most (Bruck) na Litavi i Korneuburg.[2]

Brojka pripadnika ove postrojbe dolazila je i do 8.000 - 10.000. Među vođama su bili poslije hrvatski ban Blaž Podmanicki (zvan i Blaž Magjar), Stjepan Báthory, Vlad III. Drakula, Dmitar Jakšić i Branković, Ivan Giskra,[4] František Hag, Vuk Grgurević, Ivan Haugwitz, Mirko Zapolja.

VidiUredi

IzvoriUredi

  1. Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 200.
  2. a b c Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. - Hrvatska god. 1479.—1490.
  3. a b c Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske, Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 347.-348. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.
  4. Više o Giskri vidi u Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske (od najstarijeg doba do g. 1657.), poglavlje Borba za prijestolje, I. Zagreb, 1924.