Crni vrh (planina u BiH, Prozor-Rama)
Crni vrh je planina u Bosni i Hercegovini, u Rami.
| Crni vrh | |
|---|---|
| Položaj | |
| Koordinate | 43°51′31″N 17°37′28″E / 43.8585694°N 17.6245471°E |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Najbliži gradovi | Uskoplje |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 1392 m |
  Crni vrh Crni vrh na zemljovidu Bosne i Hercegovine  | |
Zemljopisni položaj uredi
Nalazi se sjeveroistočno od Rame-Prozora i jugoistočno od Uskoplja. Planina se pruža u smjeru sjever-sjeverozapad - jug-jugoistok. Sa sjeveroistoka ograničava ju rječica Tušćica koja se u Voljevcu ulijeva u Vrbas koji je dalje granica planine, a sa sjeverozapada rječica Tišća koja se kod Mačkovca ulijeva u Vrbas.[1] Na Crni vrh i Dila prema istoku nadovezuju se Zgon, Bukva, Kik i dr.[2][3]
Planinarske staze uredi
Crni vrh bio je bojište i velika je mogućnost nailaska na minsko-eksplozivna i ubojita sredstva, zbog čega se neupućenima ne preporučuje ići bez vodiča![2][3] Na položaju Crni vrh bilo je zapovijeđeno uspostaviti spoj s Lašvanskom bojnom, a na položajima Dila i Zgon bilo je zapovijeđeno uređivanje položaja.[4]
Vrh je danas dostupan stazom koju su markirali članovi HPD Rama sredinom 2010ih. Trasa planinarske staze je od Gmića, preko Kozjih stijena i Slimena. Crni vrh dostupan je i putem koji vodi s Makljena.[2][3]
Karakteristike uredi
Najviši vrh je na 1392 metra. Planina je u gornjem toku rijeke Vrbasa. Bogata je prirodnim bogatstvima, čiji su veliki uništili mještani nekontroliranom eksploatacijom. Na brdu Slimenu je zanimljivo vrelo Stup, koje izvire iz samog "srca" jednog stabla. Krećući se dalje prema Goloj stijeni, dolazi se do granice koja dijeli Bosnu od Hercegovine.[5]
Stručni izvori nisu jednoznačni o karakteristikama. Kao položajem planine definiraju isti prostor, no pojedinosti se razlikuju. Na primjer najviši vrh smatraju Dila (1134 m) koja su upravna ramske i uskopaljske općine i Hercegovačko- neretvanske i Srednjobosanske županije. Zapadno od Dila vidi se uskopaljska dolina i Bugojno, a sjeverno je Vranica. Zbog konfiguracije terena i brojnih izvora vode, pripada najpitomijim ramskim planinama.[2][3]
Vode uredi
Crni vrh je razdjelnica između jadranskog i crnomorskog sliva. Brojni su izvori vode.[2][3]
Gospodarstvo uredi
Sve do nedavno na Crnom vrhu se uzgajala stoka i brojne poljoprivredne kulture.[2][3]
Znamenitosti uredi
U naselju Voljevcu je spomen-česma. Na samom Crnom Vrhu je spomen-ploča posvećena Bedrudinu Milanoviću, poginulom bošnjačkom zapovjedniku bataljona Privor. U sjećanje na prvog zapovjednika Bedrudina Milanovića i sve muslimanske branitelje Privora iz rata 1992. – 1995. organizira se tradicionalni pohod na Crni Vrh, u sklopu manifestacije Dani otpora-Dani slobode Privor.[6]
Izvori uredi
- ↑ Topografska karta 1:200.000, list 4418 - Sarajevo Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. prosinca 2017. (Wayback Machine), Vojnogeografski institut, Beograd, 1972. (preuzeto 9. prosinca 2017.)
- ↑ a b c d e f HPD Rama Ramske planine: Crni vrh (pristupljeno 29. ožujka 2019.)
- ↑ a b c d e f Rportal Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. ožujka 2019. (Wayback Machine) RP: Upoznajmo ramske planine: Crni vrh , 8. ožujka 2019. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)
- ↑ Slobodanpraljak.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine) Dokumenti: Sukob ABiH i HVO - kolovoz 1993. godine. Stranica je još dostupna u rezultatima Googleove pretrage (pristupljeno 29. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) gornjivakuf-x.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2019. (Wayback Machine) Ibrahim Sušić: FOTO: Ljepote Crnog Vrha , 12. travnja 2011. (pristupljeno 1. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) gornjivakuf-x.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2019. (Wayback Machine) Uredništvo: FOTO: Tradicionalni pohod na Crni Vrh , 9. kolovoza 2016. (pristupljeno 1. ožujka 2019.)
