Otvori glavni izbornik
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi.
Ukoliko se primakne magnet Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju.
Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi.

Crookesova cijev je vakuumska cijev, preteča rendgenske cijevi kojom su otkrivene katodne zrake. To je staklena cijev punjena plinom niskoga tlaka, s dvije elektrode na koje se dovodi visoki napon. [1] Nazvana je po njenom otkrivaču Williamu Crookesu.

Sadržaj

Katodna cijevUredi

 Podrobniji članak o temi: Katodna cijev

Katodna cijev je elektronska cijev u kojoj se elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa (katodno zračenje). Taj se snop usmjerava na fluorescentni zaslon, na kojem stvara svijetleću točku. Sustav za usmjeravanje (kondenzatorska polja dvaju parova pločica ili magnetska polja dvaju parova električnih zavojnica) otklanja elektronski snop u dva međusobno okomita smjera, oba okomita na smjer snopa. Položaj i gibanje točke na zaslonu ovisi o naponima između pločica, to jest o strujama u zavojnicama. Katodna cijev osnova je osciloskopa, uređaja za vizualizaciju i analizu električnog signala. Prvi je takvu cijev i uređaj konstruirao Karl Ferdinand Braun 1897.

U katodnoj cijevi, koja služi za stvaranje slike u televizijskim prijamnicima te radarskim i računalnim zaslonima, može se upravljati jakošću snopa, a time i svjetloćom točke na zaslonu. U cijevima za stvaranje slike u boji stvaraju se tri snopa, radi postizanja svjetloće točke u trima osnovnim bojama. U tim se primjenama katodne cijevi sve više potiskuju zaslonima s tekućim kristalima. [2]

Rendgenska cijevUredi

 Podrobniji članak o temi: Rendgenska cijev

Rendgenska cijev je izvor rendgenskog zračenja u današnjim rendgenskim uređajima i strojevima. Danas se upotrebljavaju rendgenske cijevi s užarenom katodom, koje su mnogo učinkovitije u emitiranju elektrona od hladne katode u ionskim cijevima, kao što su bile Crookesova cijev ili Coolidgeova cijev.

William CrookesUredi

 Podrobniji članak o temi: William Crookes

William Crookes (London, 17. lipnja 1832. – London, 4. travnja 1919.), engleski fizičar i kemičar. Od 1855. profesor kemije u Chesteru. Spektralnom analizom otkrio 1861. kemijski element talij, neovisno o Claude-Auguste Lamyju. Utvrdio da iz katodne cijevi sa zrakom pod niskim tlakom (koja se po njemu zove Crookesova cijev) izlaze nevidljive katodne zrake, koje magnetsko polje otklanja i koje imaju mehaničke i toplinske učinke i izazivaju fluorescenciju. Smatrao je te zrake posebnom radijantnom materijom četvrtog agregatnog stanja. Mehaničko djelovanje katodnih zraka pokazuje Crookesov radiometar; lagana vjetrenjača, izložena tim zrakama, dolazi u vrtnju. Druga vrsta Crookesova radiometra ima krila s jedne strane pocrnjena; utjecajem toplinskih zraka nastaje vrtnja krilaca, tako da se njihove strane kreću naprijed. Crookes je konstruirao i prvi aparat za brojenje nuklearnih čestica (spintariskop). Istraživao je rijetke zemlje i metode kemijske analize, proizveo umjetne dijamante. Bio vatreni pristaša spiritizma. [3]

IzvoriUredi

  1. [1] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.
  2. katodna cijev, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  3. Crookes, William, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.