Crveni Krst (koncentracijski logor)

Koncentracijski logor Crveni Krst poznat i kao Lager Niš, bio je koncentracijski logor tijekom Drugog svjetskog rata, lociran u industrijskoj zoni grada Niša u Srbiji, kojim su upravljali Nijemci. Logor je bio smješten u neposrednoj blizini željezničke stanice "Crveni Krst" u Nišu, u zgradama koje su do okupacije služile kao vojna skladišta.

Područje logora Crveni Krst u Nišu

Izgled uredi

Logor se sastojao od središnje zgrade zatvora, tri pomoćne zgrade, četiri stražarske kućice, dvije kule osmatračnice i dva tornja. Središnja logorska zgrada imala je dva kata i potkrovlje na kojem se nalazilo 20 samica.

Žrtve uredi

Procjenjuje se da je oko 30.000 zatočenika prošlo kroz ovaj logor, od kojih je 12.000 ubijeno na lokaciji Bubanj. Mnogi drugi zatočenici su prebačeni u logor Sajmište ili druge logore diljem Europe. Žrtve logora su bili simpatizeri pokreta otpora, komunisti, Židovi i Romi. Više od 300 srbijanskih Roma ubijeno je u kampu.[1]

Logor je bio u uporabi od 1941. do 1944., kada su partizani oslobodili Niš.

Bijeg uredi

Logor je posebno poznat po bijegu 105 zatvorenika u partizane 12. veljače 1942. godine. U odmazdi poslije bijega, za 11 poginulih njemačkih vojnika strijeljano je 1.100 zatočenika. Organizirani bijeg logoraša tada je bio jedinstveni događaj u porobljenoj Europi.

Do bijega logor je bio opasan bodljikavom žicom, a poslije bijega cijeli je kompleks ograđen zidom.

Muzej uredi

Zgrade logora sačuvale su autentični izgled, obilježene su spomen-obilježjima i 1969. godine su pretvorene u memorijalni muzej "12. februar", nazvan po nadnevku poznatog bijega.

Kompleks nekadašnjeg koncentracijskog logora „Crveni Krst“ u Nišu utvrđen je za spomenik kulture od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju odlukom Izvršnog vijeća SR Srbije iz 1979. godine („Službeni glasnik SR Srbije“, br. 14/79). u Središnji registar nepokretnih kulturnih dobara upisan je pod rednim brojem SK 240.

Konzervatorsko-restauratorski radovi su izvedeni 1979. i 2004. godine.

Zbog manjka sredstava za održavanje muzej radi otežano, a tijekom 2006. muzej je vandaliziran grafitima.[2]

Zanimljivosti uredi

Godine 1987. snimljen je istoimeni film u režiji Miomira Stamenkovića.

Jedna općina u Nišu dobila je ime po ovom koncentracijskom logoru.

Izvori uredi

  1. On the killing of Roma in World War II. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. listopada 2011. Pristupljeno 27. ožujka 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Haven't ther been enough victims?[neaktivna poveznica]

Vanjske poveznice uredi