Otvori glavni izbornik

Džemal Merdan, general tzv. Armije BiH. Jedan od aktivnih sudionika rata u BiH. Obnašao više zapovjednikh dužnosti, od zapovjednika Patriotske lige Zeničkog okruga pa do zamjenika zapovjednika 3. korpusa tzv. Armije BiH. Proveo jedno vrijeme u SAD-u gdje je stekao naslov "NATO general". Prošao je sve vojne škole JNA gdje je i bio na zapovjednim položajima sve do 1991. godine.[1] Njegova uloga u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku tek se ima rasvijetliti. Nije se iskazao ratnim umijećem protiv Vojske Republike Srpske. Jedine ratne uspjehe postigao je napadima na izolirane i blokirane hrvatske enklave i osamljena sela u Srednjoj Bosni.

Sredinom 1993. sudjelovao kao predstavnik muslimansko-bošnjačke vojske na sastancima u svezi s potpisivanjem sporazuma o prekidu vatre.[2]

Već je tijekom osmomjesečne blokade hrvatske enklave u Lašvanskoj dolini tražio predaju tamošnjeg HVO-a i to ucjenama Slobodanu Langu. Kad je humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu konačno 20. prosinca 1993. došao do od 70.000 Hrvata Lašvanske doline i probio osmomjesečnu blokadu Središnje Bosne, dogovoreno je dvodnevno primirje. 22. prosinca 1993. izdao Merdan je izdan naredbu za napad (akcija "Krvavi Badnjak") pred kraj primirja. U naredbi između ostalog, stoji:[3]

Wikicitati „Uništiti živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novog Travnika, Nove Bile, Viteza Busovača rad ispajanja s muslimanskom enklavom Stari Vitez – Kruščica. U tu svrhu upotrijebiti sva raspoloživa ariteljerijska sredstava, pješadiju i kemijska sredstava i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja u slavu uzvišenog All’aha dž.š.”
(Džemo Merdan, zapovjed za napad 22. prosinca 1993.)

Džemal Merdan bio je svjedok obrane Enveru Hadžihasanoviću pred Haaškim tribunalom.[4]

Iskoristivši činjenicu da su hrvatski državljani, predsjednici više udruga Domovinskog rata u BiH prijavili su skupinu muslimansko-bošnjačkih visokih časnika tzv. Armije BiH, među ostalima zamjenika zapovjednika III. korpusa Džemala Merdana. Sumnjiče ih stotine slučajeva zločina, ubojstva, mučenja, zatočenja, protjerivanje i razna zlostavljanja, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske Dinku Cvitanu prijavu su podnijeli 2. ožujka 2017. u Zagrebu.[5]

IzvoriUredi

  1. (boš.) Fondacija Svjetlost Zenica Predavanje generala Džemala Merdana, 7. ožujka 2018. (pristupljeno 13. svibnja 2019.)
  2. Dopis Ureda za informacije OZ SB HVO 21. lipnja 1993.
  3. Dnevnik.ba G. Lujanović: Napad pod osobnim nadzorom Rasima Delića: Ni nakon 23 godine nitko nije odgovarao za masakr u Križančevom Selu, 22. prosinca 2016 - 13:09 (14. svibnja 2019.)
  4. (srp.) Sense Agency ODGOVORNO POSTUPANJE ILI PROPUST?, 9. prosinca 2004. (pristupljeno 14. svibnja 2019.)
  5. Jutarnji list HINA: SDA osudila podnošenje prijava DORH-u protiv 16 časnika bošnjačke Armije BiH, 14. ožujka 2017. (pristupljeno 13. svibnja 2019.)