Wikipedija

Darijeva vaza

Darijeva vaza poznata je vaza koju je oslikao anonimni apulijski slikar iz Magna Graecia, obično zvan Darijev slikar, najeminentniji predstavnik na kraju "kitnjastog stila" u južnotalijanskom crvenofiguralnom vaznom slikarstvu. Vaza je proizvedena između 340. i 320. godine prije Krista, vjerojatno u velikoj radionici nalik tvornici u grčkom gradu Tarantu (drevni Taras), Magna Graecia, puno prije pada Taranta pod Rimljane 272. godine prije Krista. Važan je dio apulijskog vaznog slikarstva.

Darijeva vaza u Arheološkom muzeju u Napulju (340.-320. pr. Kr.).

"Darijeva vaza" otkrivena je 1851. u blizini Canosa di Puglia i sada je izložena u Museo Archaeologico Nazionale u Napulju (H3253). Ovo djelo, volutni krater, velikih je dimenzija. Visok je 1,3 metra, a opseg mu je 1,93 metra.[1]

Vaza sadrži nekoliko natpisa, poput imenovanja pojedinih figura, ali ima i tematskih naziva (kao što su persai – Perzijanci). Donekle se ti natpisi mogu smatrati "naslovima". Sav raspoloživi prostor na vazi iskorišten je za figuralne prikaze, raspoređene u dva ili tri registra. Pojedine pojedine zone strukturirane su raskošnim ornamentalnim frizovima. Slikar Darije smatra se prvim slikarom koji je u potpunosti iskoristio mogućnosti oslikavanja vaza velikog formata. Njegov crtački stil slovi kao osobito dobar, osobito u pogledu lica, koja često prikazuje u tročetvrtprofilu.

Sadržaj vaze uredi

Vrat vaze: scene borbe uredi

 
Scena borbe između Grka i Perzijanaca, na grlu vaze.

Na vratu vaze prikazane su scene borbe između Grka i Perzijanaca. Općenito se smatra da ove scene predstavljaju borbe između Aleksandra Velikog i Darija III., a ne ranije borbe trupa Darija I. tijekom njegove prve perzijske invazije Grčke.[1]

Gornji sloj: grčki bogovi uredi

 
Tri razine na tijelu vaze: grčki bogovi, Darijevo ratno vijeće i prikupljanje poreza.

Iznad Darija stoji niz grčkih bogova: Artemida jaše jelena, Apolon sjedi i drži labuda, Afrodita zajedno s Erosom, Zeus drži krilatu munju, Helada stoji, Atena drži štit, Apate drži dvije baklje, Azija sjedi na oltaru, uz stup koji drži glavu (možda xoanon).[1]

Srednji red: Darije i njegov dvor uredi

Darije I je prikazan kako sjedi, nosi dugu, kitnjastu halju s rukavima i visoki perzijski šešir. Tjelesni stražar stoji iza njega, dok Darije sluša alegoriju perzijskog naroda, naređujući mu da ne napada Grke.[2][3] Darius bi također mogao jednostavno slušati glasnika.[4] Kserkso I., još uvijek princ, navodno je predstavljen, drugi s desna. Čini se da je scena audijencije koju je organizirao ahemenidski vladar bila prilično konvencionalna, a također se pojavljuje na sličan način u frizu na grobnici likijskog vladara Arbinasa.[4]

Donja razina: prikupljanje poreza uredi

 
Izračuni poreznika na njegovom abakusu.

Sakupljač poreza, kraljevski rizničar, viđen je kako prima uplate od raznih pokorenih naroda, čiji predstavnici čuče pred njim.[5] Na stolu je postavljena tablica za računanje daska za računanje ili abax, koja se koristi za komplicirana izračunavanja), s nizom malih kamenčića ili brojača ispred grčkih brojeva za računanje velikih brojeva.[6][5][2] Simbol "O" pojavljuje se u tablici izračuna, beotski simbol za obol ili malu jedinicu.[5] Upotreba kamenčića na ploči za izračune ilustrirana je sve do modernih vremena činjenicom da je calx "kamenčić" na latinskom, što je etimološki korijen riječi "kalkulacija".[2]

Ploča sadrži slova M (= 10.000), Ψ (beotski za 1.000), H (= 100), Δ (= 10) i  (=5, ili eventualno simbol jedinice za drahmu).[2][7] Uz svako slovo dodani su bijeli kamenčići koji označavaju broj svake jedinice količine.[2][7] Uz njih se pojavljuju nekadašnji simboli koji su predstavljali grčki novac: obol (beotski simbol O, 1/6 drahme), pola obola (S) i četvrtina obola (T).[7][8] Ovi simboli nalikuju onima koji se nalaze u salaminskom abakusu.[7] Ovdje prikazani broj vjerojatno je 1741 i 4/6 drahmi.[2] Carinik također drži otvoreni diptih (dvolisna voštana ploča) u kojoj se mogu pročitati slova TAΛNTA:H, što vjerojatno znači tal'anta hekaton' ("sto talenata ")..[7][9]

Utjecaji uredi

Darijeva vaza možda je predstavljala scenu iz grčke drame.[3] Prikaz Darija na njegovoj vazi s imenom vjerojatno potječe u detaljima iz Persae of Phrynikos, zaključio je C. Anti 1952., a Schmidt 1960. ga slijedi. Međutim, Oliver Taplin primjećuje u Pots and Plays, 2007., str. 235-7, jedine snažne naznake tragične reference su sam Darije i starac u plaćenoj odjeći na postolju s natpisom ΠΕΡΣΑΙ, koji bi mogao imati ulogu glasnika. Taplin spekulira da bi se ikonografija tragedije "mogla asimilirati u druge kontekste bez opasnosti od zabune", op. cit. str. 237.

Galerija uredi

  •  
    Prikaz Darija Velikog i njegov natpis (ΔΑΡΕΙΟΣ, gore desno) na "Darijevoj vazi"
  •  
    Crtež Darija na vazi.
  •  
    Darije prima savjete od Perzijanaca.
  •  
    Abaks prikazan na Darijevoj vazi[10]
  •  
    Scena poreznika.
  •  
    Bitka između Grka i Perzijanaca, na poleđini Darijeve vaze.

Izvori uredi

  1. ↑ a b c Long, Charlotte R. 1987. The Twelve Gods of Greece and Rome (engleski). Brill Archive. str. 350. ISBN 9004077162
  2. ↑ a b c d e f Menninger, Karl. 2013. Number Words and Number Symbols: A Cultural History of Numbers (engleski). Courier Corporation. str. 315. ISBN 9780486319773
  3. ↑ a b Harrison, Thomas. 2009. The Great Empires of the Ancient World (engleski). Getty Publications. str. 109. ISBN 9780892369874
  4. ↑ a b Marincola, John. 2012. Greek Notions of the Past in the Archaic and Classical Eras (engleski). Edinburgh University Press. str. 240. ISBN 9780748654666
  5. ↑ a b c "Kraljevski rizničar se vidi kako izračunava vrijednost danka koji plaćaju pokoreni narodi, čiji predstavnici čuče pred njim." u Kaplan, Robert. 1999. The Nothing that Is: A Natural History of Zero (engleski). Oxford University Press. str. 37–38. ISBN 9780199880898
  6. ↑ Gow, James. 2010. A Short History of Greek Mathematics (engleski). Cambridge University Press. str. 34. ISBN 9781108009034
  7. ↑ a b c d e Smith, David E. 1958. History of Mathematics (engleski). Courier Corporation. str. 161. ISBN 9780486204307
  8. ↑ McLean, Bradley Hudson. 2002. An Introduction to Greek Epigraphy of the Hellenistic and Roman Periods from Alexander the Great Down to the Reign of Constantine (323 B.C.-A.D. 337) (engleski). University of Michigan Press. str. 61. ISBN 0472112384
  9. ↑ Schärlig, Alain. 2001. Compter avec des cailloux: le calcul élémentaire sur l'abaque chez les anciens Grecs. PPUR presses polytechniques. str. 97. ISBN 9782880744533
  10. ↑ Williams, Michael R. 1998. A history of computing technology 2nd ed., 2nd print. izdanje. IEEE Computer Soc.. Los Alamitos, Calif.. str. 56. ISBN 978-0-8186-7739-7

Literatura uredi

  • Margot Schmidt. Der Dareiosmaler und sein Umkreis: Untersuchen zur Spätapulischen Vasenmalerei, Munich: Aschendorff, 1960.
  • Jean-Marc Moret. L'Ilioupersis dans la céramique italiote, les mythes et leur expression figurée au IVe siècle, Institut Suisse de Rome, 1975.
  • Thomas Morard, Horizontalité et verticalité. Le bandeau humain et le bandeau divin chez le Peintre de Darius, Mainz, von Zabern, 2009.
  • Alexandre Cambitoglou, Arthur Dale Trendall. The Red-figured Vases of Apulia, II, Late Apulian, Oxford, 1982: p. 482-522. Bibliography.
  • Christian Aellen, Alexandre Cambitoglou, Jacques Chamay. Le peintre de Darius et son milieu, Vases grecs d'Italie Méridionale, Hellas et Roma, Genf 1986.
  • Arthur Dale Trendall. Rotfigurige Vasen aus Unteritalien und Sizilien. Ein Handbuch. von Zabern, Mainz 1991 (Kulturgeschichte der Antiken Welt Vol. 47), ISBN 3-8053-1111-7 (p. 85-177).
  • Françoise-Hélène Massa-Pairault. Le Peintre de Darius et l'actualité. De la Macédoine à la Grande Grèce, in L'incidenza dell'Antico II: studi in memore di Ettore Lepore, Napoli, 1996.
  • Rolf Hurschmann. Dareios-Maler, in Der Neue Pauly Vol. 3 (1997), col. 324.
  • Claude Pouzadoux, Guerre et paix en Peucétie à l'époque d'Alexandre le Molosse (notes sur quelques vases du Peintre de Darius), in Le Canal d'Otrante et la Méditerranée antique et médiévale, colloque organisée à l'Université de Paris X - Nanterre (20-21 novembre 2000), Edipuglia, Bari, 2005.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Darijeva_vaza&oldid=6655455"