Dohodak


Economic template.svg Nedovršeni članak Dohodak koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Dohodak je tijek nadnica, kamata, dividendi i ostalih primanja koji dotiječe pojedincu ili državi u određenom vremenu.

Realni dohodak označava količinu dobara i usluga koje možemo kupiti svojim novčanim dohotkom. Za njega je vezan efekt dohotka.[1]

Efekt dohotkaUredi

Efekt dohotka (učinak dohotka) označava promjena potraživane količine dobara do koje dolazi zbog učinka promjene cijene na realni dohodak potrošača. Većina dobara pozitivno reagira na veći dohodak pa će efekt dohotka normalno ojačati djelovanje efekta supstitucije i krivulju potražnje učiniti još izraženije opadajućom.[2]

Smanjenjem cijene dobra, uz fiksni novčani dohodak, realni se dohodak potrošača povećava jer potrošač može priuštiti kupovinu više košara dobara nego prije. To stvara učinak dohotka i potrošač, ako se radi o normalnom dobru, povećava potraživanu količinu dobra čime učinak dohotka dodatno ojačava povećanje potraživane količine do kojeg je došlo zbog učinka supstitucije.

Dohodovna elastičnostUredi

Dohodovna elastičnost je postotna promjena količine potražnje podijeljena postotnom promjenom dohotka (ceteris paribus).

Budžetski pravacUredi

 
Budžetski pravac

Budžetski pravac prikazuje kombinacije dobara koje se mogu kupiti uz zadani dohodak. Odnosno budžetski pravac čine one košare čijom kupnjom potrošač troši čitav dohodak.

Jednadžba budžetskog pravca glasi:  

Nagib budžetskog pravca odražava relativne cijene.

IzvoriUredi

  1. Samuelson, Paul; Nordhaus, William. Economics. McGraw-Hill/Irwin. ISBN 978-0-07-351129-0
  2. Razlika između učinka dohotka i učinka supstitucije (s usporednom tablicom) - 2021 - Blog. Web logo graphic. Pristupljeno 9. prosinca 2021.