Skrbnička država

Skrbnička država (eng. welfare state, često na hrvatski prevođeno kao država blagostanja) je pojam za državu, koja igra ključnu ulogu zaštite i potpomaganja ekonomske i socijalne dobrobiti građanina. Ona se zasniva na načelima jednakosti mogućnosti, pravične raspodjele bogatstva, te javne odgovornosti za sve one koji sebi ne mogu izmoći osnove za pristojan život. U osnovom značenju ovo može pokriti različite oblike ekonomskog i socijalnog ustroja.[1]
Kao primjere suvremene skrbničke države često se spominju nordijske zemlje: Švedska, Norveška, Danska i Finska[2] koje koriste takozvani Nordijski model. Skrbnička država koristi premještanje sredstava od države do nekog servisa (npr. zdravstvo, školski sistem), kao i izravno prebacivanje sredstava pojedincu ("dobrobit" eng. benefits). Skrbnička država za svoje programe koristi model ekonomske preraspodijele odnosno preko preraspodijlnog poreza. Zemlje koje koriste ovakve metode preraspodijele zovu se miješane ekonomije i pojam je koji se koristi u SAD-u i u mnogim drugim državama.[3]
IzvoriUredi
- ↑ Welfare state, Britannica Online Encyclopedia
- ↑ Paul K. Edwards and Tony Elger, The global economy, national states and the regulation of labour (1999) p, 111
- ↑ "Welfare state." Encyclopedia of Political Economy. Ed. Phillip Anthony O'Hara. Routledge, 1999. p. 1245
Vanjske povezniceUredi
LiteraturaUredi
- Gordana Holjevac: Bismarckova socijalna država, History, 11, Zagreb, 2016., str. 42-47