Skrbnička država

Postotak BNP-a koje se troši na skrbničke/socijalne svrhe po državama. Izvor OECD, 2001.

Skrbnička država (eng. welfare state, često na hrvatski prevođeno kao država blagostanja) je pojam za državu, koja igra ključnu ulogu zaštite i potpomaganja ekonomske i socijalne dobrobiti građanina. Ona se zasniva na načelima jednakosti mogućnosti, pravične raspodjele bogatstva, te javne odgovornosti za sve one koji sebi ne mogu izmoći osnove za pristojan život. U osnovom značenju ovo može pokriti različite oblike ekonomskog i socijalnog ustroja.^[1]

Kao primjere suvremene skrbničke države često se spominju nordijske zemlje: Švedska, Norveška, Danska i Finska^[2] koje koriste takozvani Nordijski model. Skrbnička država koristi premještanje sredstava od države do nekog servisa (npr. zdravstvo, školski sistem), kao i izravno prebacivanje sredstava pojedincu ("dobrobit" eng. benefits). Skrbnička država za svoje programe koristi model ekonomske preraspodijele odnosno preko preraspodijlnog poreza. Zemlje koje koriste ovakve metode preraspodijele zovu se miješane ekonomije i pojam je koji se koristi u SAD-u i u mnogim drugim državama.^[3]

IzvoriUredi

↑ Welfare state, Britannica Online Encyclopedia
↑ Paul K. Edwards and Tony Elger, The global economy, national states and the regulation of labour (1999) p, 111
↑ "Welfare state." Encyclopedia of Political Economy. Ed. Phillip Anthony O'Hara. Routledge, 1999. p. 1245

Vanjske povezniceUredi

LiteraturaUredi

Gordana Holjevac: Bismarckova socijalna država, History, 11, Zagreb, 2016., str. 42-47

[1] Welfare state, Britannica Online Encyclopedia

[2] Paul K. Edwards and Tony Elger, The global economy, national states and the regulation of labour (1999) p, 111

[3] "Welfare state." Encyclopedia of Political Economy. Ed. Phillip Anthony O'Hara. Routledge, 1999. p. 1245

[1]

[2]

[3]