Bjelica ili Eskulapova zmija (lat. Zamenis longissimus) je ako izuzmemo kravosasa najveća europska zmija.

Bjelica
Bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima) jede miša
Bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima) jede miša
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Red: Squamata
Podred: Serpentes
Porodica: Colubridae
Rod: Zamenis
Vrsta: Zamenis longissimus
Dvojno ime
Zamenis longissimus
Laurenti, 1768.
Raspon
sinonimi
* Elaphe longissima

Ova do oko 2 m dugačka i vitka neotrovna zmija izvrsna je penjačica po drveću. U mladosti se hrani gušterima, dok se prehrana odraslih sastoji od glodavaca, krtica i rovki, mladih ptica i jaja koje ubija stezanjem ili gušenjem tako što prvo počne gutati žrtvinu glavu. Ženke u leglo ležu 5-8 jaja u lipnju/srpnju.

Bjelica je u Hrvatskoj i okolnim zemljama jedna od najčešćih zmija i može se susresti od krajnjeg juga do sjevera Hrvatske. Područje njene rasprostranjenosti ide od Španjolske preko cijele južne i središnje Europe do Kavkaza.

Osim naziva bjelica i Eskulapova zmija, mogu se susresti i nazivi obična bjelica, smuk ili guž. U stručnoj literaturi u nas se pored latinskog naziva uobičajeno rabe nazivi bjelica i Eskulapova zmija. Naziv bjelica nastao je po blijedožutom trbuhu zmije. Smuk ili guž su općeniti nazivi za slične neotrovne zmije.

Ova je vrsta također povezana s grčkom mitologijom i poviješću medicine. Prema mitu oko Asklepijeva štapa bila je omotana Elaphe longissima. Asklepijev štap ne smije se zamijeniti s Hermesovim štapom (krilati štap s dvije zmije). Ova je vrsta pronađena i na nekim mjestima u Austriji i Njemačkoj gdje su bili podignuti rimski lječilišni hramovi. Kod ove vrste ondje je otkriven i amelanizam (albino) i melanizam.

Bjelica se pojavljuje kao medicinski simbol, Asklepijev štap.

Kao i sve zmije, i bjelica je ugrožena te je u Hrvatskoj kao i drugdje u Europi strogo zaštićena vrsta.

Literatura uredi