Eritrociti
Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži,[1] a razgrađuju se u stanicama histiomonocitnog sustava u koštanoj srži, slezeni i jetri.[2][3] Uloga eritrocita je: u prenošenju kisika, u prenošenju CO2 koji se najvećim dijelom nalazi u vidu bikarbonata kao i u regulaciji PH krvi.

Broj eritrocita kod zdravih osoba iznosi 4-5.000.000 u jednom mm³ krvi i najbrojnije su krvne stanice. Kod muškaraca (4,6-6,2x1012 ) je ovaj broj nešto veći nego kod žena (4,2-5,4x1012). Broj se povećava boravkom na velikim visinama i mišićnom radu.
U litri krvi muškarca ima ih oko 5·1012, a u litri krvi žene oko 4,5·1012. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u jetri.
Životni ciklus uredi
Stvaranje eritrocita naziva se eritropoeza i regulirana je potrebama tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili relativni manjak kisika (npr. slabokrvnost, duži boravak na velikim visinama, bolesti respiracijskog i cirkulacijskog sustava). Stvaranje eritrocita se vrši u koštanoj srži gdje se odvija razvoj proeritroblasta do eritrocita. Na stvaranje eritrocita utječu razni čimbenici: bjelančevine, željezo i dr. Eritrociti žive u normalnim uvjetima 100-120 dana, a zatim se najprije rastavljaju da bi se u jetri i slezeni raspali na svoje sastojke.
Fizička svojstva uredi
Oblik eritrocita je sličan disku, kada je u svježem stanju. Bikonkavan izgled eritrocita omogućava im da lako prolaze kroz kapilare manjeg promjera od promjera eritrocita. Kod veličine eritrocita treba razlikovati promjer, debljinu, površinu i zapreminu. Promjer je prosječno 7,2 mikrona, debljina se kreće od 1,7-2,5 mikrona, zapremina je od 85-95 kubnih mikrona, površina iznosi oko 128 mikrona kvadratnih.
Fizičke osobine eritrocita su sedimentacija, aglutinacija, propustljivost i hemolize. Aglutinacija je spajanje, sljepljivanje eritrocita u veće ili manje grupe. Propustljivost opne je nejednaka prema različitim tvarima. Na tjelesnoj temperaturi je propustljiva za vodu, kisik, ureu i dušik. Hemoliza je oštećenje eritrocita zbog djelovanja fizičkih i kemijskih faktora.
Građa uredi
Eritrociti nemaju jezgru niti druge stanične organele. Bikonkavni su (udubljeni) s promjerom oko 7 mikrometara. Kod eritrocita razlikujemo membranu i citoplazmu. Membranu čini tanak sloj sastavljen od bjelančevina, lipida i steroida. Citoplazma je bogata hemoglobinom te je mrežaste strukture koja se zove stroma.
Hemoglobin uredi
Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje boju krvi i čini 33% njihove mase. U litri krvi muškaraca ima 160 grama, a u litri krvi žene oko 140 grama hemoglobina. Sastoji se od bjelančevine globina i boje hema koja sadrži željezo. Glavna funkcija hemoglobina je prijenos kisika, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to daje žarkocrvenu boju krvi koja teče arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina na ugljikov dioksid stvara karbaminohemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče venama u velikom krvotoku.
Hemoglobin također podliježe procesu raspadanja te prelazi u boju bilirubin koja se izluči u žuč, a oslobođeno željezo se može iskoristiti za sintezu novih molekula hemoglobina ili se može pohraniti u skladištima željeza u tijelu.
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ↑ http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10158
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2009. Pristupljeno 10. rujna 2009. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, svezak 6, str. 96