Otvori glavni izbornik

Escherichia coli (E. coli), koju je otkrio pedijatar i bakteriolog Theodor Escherich, jedna je od glavnih vrsta bakterija koje žive u donjem dijelu probavnog trakta sisavaca. Nužne su za pravilnu probavu hrane te sudjeluju u radu crijevne flore. Njezina je prisutnost u podzemnim vodama obično indikator fekalne zaraze. Svrstava se u skupinu Enterobacteriaceae te se često koristi kao modelni organizam za bakterije općenito. Korijenska riječ koju nalazimo u znanstvenom nazivu te porodice, "entero-", odnosi se na crijevo, pa je često u istom značenju kao i "feces". Boja se po Gramu, i to gram-negativno. Ima oblik bacila.

Escherichia coli
EscherichiaColi NIAID.jpg
Status zaštite

Status iucn2.3 LC hr.svg

Status zaštite: Sigurni

Sistematika
Domena: Bacteria
Koljeno: Proteobacteria
Razred: Gammaproteobacteria
Red: Enterobacteriales
Porodica: Enterobacteriaceae
Rod: Escherichia
Vrsta: E. coli
Escherichia coli
(Migula, 1895) Castellani and Chalmers, 1919
Područje života

Broj jedinki bakterije E. coli se u prosječnom dnevnom fecesu čovjeka kreće između 100 milijardi i 10 bilijuna. Svi različiti podtipovi fekalnih bakterija s oznakom coli i sve slične bakterije koje žive u tlu (ili biljnoj truleži, od kojih je najpoznatija skupina Enterobacter aerogenes), okupljeni su u "coliformnu skupinu". Tehnički se koliformi definiraju kao aerobne i neobavezno anaerobne, nesporogene, gram-negativne, štapićaste bakterije koje fermentiraju laktozu i pritom kroz 48 sati pri 35°C stvaraju plinski produkt. U tijelu se taj plin otpušta kao flatus. Stanice E. coli su izdužene, duljine 1-2 µm i promjera 0.1-0.5 µm.

Sadržaj

Uloga u pročišćavanju vode i kanalizacijskom gospodarenjuUredi

Na području gospodarenja otpadnim vodama se E. coli vrlo rano pokazala kao odličan "indikator" razine onečišćenja vode, tj. količine fekalne tvari čovjeka koja se u njoj nalazi, mjereno prema coliformnom indeksu. E. coli se u toj tehnologiji koristi zato što u ljudskom fecesu ima puno više coliforma od patogena, a E. coli obično nema štetnog utjecaja, pa laboranti koji s njom rade nisu ni u kakvoj izravnoj opasnosti. Međutim, ponekad upotreba E. coli u svrhu indikatora fekalne zaraze može biti pogrešna jer se u jednim sredinama E. coli razmnožava brže nego u drugima, kao primjerice u optoku tvornice papira.

Uloga u bolestiUredi

Najčešće izaziva infekcije mokraćnog mjehura, najčešće u žena. Također može izazvati meningitis u novorođene djece te razne septikemije i infekcije rana.

SojeviUredi

 
Prikaz uzastopne binarne diobe bakterije E. coli

Soj predstavlja populaciju unutar vrste koja nosi skup svojstava pomoću kojih ju raspoznajemo od ostalih populacija. Različiti sojevi bakterije E. coli žive u različitim životinjama, pa se s obzirom na to može odrediti odakle potječe pronađeni fekalni materijal. Novi sojevi E. coli se neprestano javljaju kao posljedica slijeda prirodnih mutacija, a neke imaju i odlike koje mogu biti štetne po domadara. Iako kod većine zdravih odraslih ljudi takav soj uzrokuje najviše proljev, ili se odrazi bez vidljivog simptoma, u male djece, ljudi s nedavnim prisustvom bolesti ili pacijenata koji uzimaju određene lijekove, manje uobičajen soj može biti uzrok opasnih bolesti, dovodeći čak i do smrtnog slučaja. Posebno opasan soj s mogućim ishodom te vrste je E.coli O157:H7.

Uloga u mikrobiologijiUredi

Zbog svojeg sveprisustva se E. coli nerijetko proučava u mikrobiologiji, a sve češće i u molekularnoj biologiji. Njena građa je posve poznata te kao takva predstavlja izvrstan početak za studente prirodnih znanosti.

E. coli igra važnu ulogu u suvremenom biološkom inženjerstvu. Istraživači često koriste bakerije kao "tvornice" za proizvodnju velikih količina DNK i/ili proteina. Jedna od prvih važnijih primjena tehnologije rekombinantne DNK je bila upravo genetička manipulacija E. coli za proizvodnju inzulina kod pacijenata oboljelih od dijabetesa.

Wikivrste imaju podatke o: Escherichia coli