Palača Generalife (arapski: Jannat al-'Arif‎ = Arhitektov vrt) u Granadi je ljetna palača posljednjih muslimanskih vladara ŠpanjolskeMaurskih Nasrida (1232.1492.). Od 1984. godine, zajedno s palačom Alhambra i arapskom četvrti Albayzin, nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske kulturne baštine.

Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1984. (8. zasjedanje)
prošireno 1994.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:314
Koordinate37°10′37″N 3°35′07″W / 37.17694°N 3.58528°W / 37.17694; -3.58528
Generalife na zemljovidu Španjolske
Generalife
Generalife
Lokacija Generalife u Španjolskoj

Izgrađena je uglavnom u 14. stoljeću, za vladavine Muhameda II. (1302. – 1309.), sultana Emirata Granade, a ukrašena je za Ismaila I. (1313. – 1324.). Ova islamska srednjovjekovna palača sastoji se od Dvorišta s vodenim vrtom (Patio de la Acequia) koji ima dugi bazen uokviren biljkama, fontanama, kolonadom palmi i paviljonima; te Sultanovog vrta (Jardín de la Sultana) ili Dvorišta čempresa. Oni su najstariji sačuvani maurski vrtovi, a prvi se smatra primjerom vrta srednjovjekovne Al-Andalus.[1]

Izvorno je palača bila povezana nadsvođenim prolazom s Alhambrom. Današnji vrtovi su prema drevnim nacrtima obnovljeni 1931. godine, a dovršio ih je Francisco Prieto Moreno 1951. godine. Perivoji su popločani u tradicionalnom granadskom stilu s mozaikom ploča, bijelima iz rijeke Darro i crnima iz rijeke Genil.[2]

Bilješke

uredi
  1. Rosemary Burton i Richard Cavendish, Wonders of the World: 100 Great Man-Made Treasures of Civilization, 2003., Sterling Publishing Company, Inc., ISBN 1-58663-751-7, str.27.
  2. J. Agustín Núñez, urednik, Muslim and Christian Granada, 2002., Edilux. ISBN 84-95856-07-7.

Poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Generalife

Vanjske poveznice

uredi