Genski izražaj

Genski izražaj ili genska ekspresija je ostvarenje informacije iz gena radi proizvodnje genskog proizvoda.

Tijek genske informacije.
Geni su izraženi prepisivanjem u RNK i ovaj prijepis tad može biti translatiran u bjelančevinu.

Obično je taj proizvod funkcionalna bjelančevina ili nebjelančevinski kodni geni kao što su vrste ribonukleinske kiseline (RNK)[1] poput prijenosne ili male jezgrene RNK. Ovim se procesom služe sva živa bića, eukarioti (višestanični organizmi), prokarioti (bakterije i arheje), i njime se služe virusi radi stvaranja makromolekulskog sustava za život.

Proces u širem smislu obuhvaća i transkripciju i translaciju. Transkripcija je prvi korak koji vodi prema genskom izražaju. Kad se glasnička RNK translatira u bjelančevine, one aktiviraju ili deaktiviraju genski izražaj u stanicama, ovisno o prigušivaču, represoru, pojačivaču i dr.

Ponajviše se odnosni na transkripciju, jer u njoj se odredi koji će geni doći do izražaja, pa tako premda u organizmu svaka stanica ima iste gene nastaju različite funkcijske vrste stanica, kao što su mišićne ili živčane.[1]

U reguliranju izražavanja eukariotskih gena važnu ulogu ima struktura kromatina.[2] Ulogu u poslijetranskripcijskom reguliranju genskog izražaja ima mikroRNK.[3][4]

Da bi se razumjelo ulogu gena u normalnom oblikovanju različitih tkiva i organa, važna su istraživanja genskog izražaja, genskih proizvoda te čimbenika uključenih u njihovu regulaciju tijekom ranog razvoja čovjeka. Da bi se otkrilo moguće mehanizme nastanka nekih anomalija i bolesti u čovjeka, potrebne su spoznaje o njihovom normalnom prostornom i vremenskom izražaju, istraženom direktno u ljudskim tkivima.[5]

U genetici je genski izražaj najosnovnija razina s koje genotip daje mjesta fenotipu. Genski kod pohranjen u DNK putem genskog izražavanja predstavljen je prema vanka, odnosno osobine izražavanjem dolaze do izražaja u organizmovom fenotipu. Takvi fenotipovi obično su izraženi sintezom bjelančevina koje nadziru organizmov oblik ili koje se ponašaju kao enzimi koji kataliziraju specifične metabolitske puteve koji su svojstveni organizmu.

IzvoriUredi

  1. a b genska ekspresija. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. veljače 2015.
  2. Pavlica, Mirjana. 17. Regulacija ekspresije gena u eukariota. Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. Pristupljeno 8. veljače 2015.
  3. Ambros, V. 16. rujna 2004. The functions of animal microRNAs. Nature. 431 (7006): 350–5. doi:10.1038/nature02871. PMID 15372042
  4. Bartel, DP. 23. siječnja 2004. MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function. Cell. 116 (2): 281–97. doi:10.1016/S0092-8674(04)00045-5. PMID 14744438
  5. Saraga-Babić, Mirna. Genski izražaj u ranom razvoju čovjeka. Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Pristupljeno 12. veljače 2015.