Otvori glavni izbornik

Rijeka BosnaUredi

Uz lijevi i donji kraj grba rub prati siva pruga. Predstavlja rijeku Bosnu i Kamberovića polje. Rijeka Bosna je uzeta jer je Zenica na središnjem dijelu toka rijeke Bosne i najveći je grad kroz koji protječe. U grbovlju su rijeke inače gotovo obvezni sastojak. Uglavnom ih se prikazuje obrisima svojstvenih mostova na njima, no u zeničkom slučaju zbog izostanka takva prepoznatljiva mosta uzet je svojstveni luk koji rijeka čini usred grada, u predjelu imena Kamberovića polje. Izravno je predstavljen u donjem dijelu grba.[1]

Stara utvrdaUredi

Stari utvrđeni gradovi česti se motiv u grbovlju gradova, gotovo obvezno, uz uvjet da ih ima. Zenica nema takvo nešto, ali sjeverne gradske dveri Vranduk dobro to nadomještaju. Poznat po rječnoj klisuri i staroj utvrdi na njenoj lijevoj obali.[1]

VjereUredi

KršćanstvoUredi

Tvorci grba uzeli su bana Kulina kao simbolom kršćanstva, dovodeći njega u svezu s dolaskom kršćanstva u Bosnu, što ne odgovara istini, jer je područje Zenice bilo sjedištem bistuenske biskupije (Bistua Novae). Može ga se uzeti kao vladara koji se odrekao krivovjerja (Crkva bosanska) i na javnom skupu objavio privrženost Katoličkoj Crkvi i to pred papinim legatom te tako simbolizira jedno kršćansko pravovjerje i jednu kršćansku herezu. Ploča bana Kulina simbolizira njega, a izabrana je baš ona jer su ju arheolozi iskopali blizu Zenice. Ploča ima šest geometrijski raznovrsnih križeva, a jedan od njih je u gradskom grbu.[1]

Islam i osmansko razdobljeUredi

Zbog brojne muslimanske zajednice u Zenici logičan je izbor muslimanskog polumjeseca. Dominantnost muslimanske zajednice u Zenici nedobronamjeran je argument, jer dominantno muslimanska Zenica je tek od rata u BiH u kojem je etnički i konfesionalno očišćena od katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba. Tvorci su odlučili da polumjesec simbolizira i osmansko razdoblje, što je proturječno, jer je osmanskim osvajanjem ukinuta neovisna država Bosna na čiju se baštinu poziva današnja BiH. Također su i bosanski muslimanski feudalci, premda su se često okoristili osmanskom državom, često su dizali bune protiv te države i nerado govorili turskim jezikom.[1]

Gospodarstvo i prometUredi

Za simbol gospodarstva Zenice izabrano je rudarstvo, premda je Zenica poznatija po željezari. Izbor rudarstva je zbog toga što je rudarstvo prethodilo metalurgiji i industriji općenito, pa je zato izabran rudarski simbol ukrižanih čekića. Također predstavlja jedno povijesno razdoblje, austro-ugarsko.[1]

Tvorci grba su u dio grba uvrstili i promet. Zenica je blizu ušću Lašve Kaoniku pa ju se može smatrati važnim prometnim čvorištem. Predstavljaju ga dvije crte na vrhu donje trećine grba koje sijeku rijeku što dodatno pojačava slikovitost Kamberovića polja. U desnom se dijelu spajaju s obrisom rijeke što simbolizira južne gradske dveri - Janjićku klisuru. Taj dio na grbu odgovara stvarnom zemljopisnom obliku zeničke kotline, jer je klisura dijagonalno nasuprot Vranduku.[1]

Boje u grbuUredi

Dvije su boje žuta (RGB: 255;255;000 CMYK: 000;000;100;000 HTML nazivom yellow) i zelena (RGB: 153:255;000 CMYK: 040; 000;100;000 HTML nazivom chartreuse). Žuta je u gornjoj polovici četvorinastog dijela grba. Predstavlja boju kamena čime dodatno pojačava simboliku Vrandučke utvrde i ploče bana Kulina. Zelena je u donjoj polovici čeetvorinastog dijela grba i u najdonjem polukružnom dijelu. Pristaje uz simbole u donjem dijelu grba: rudarstva, islama i Kamberovića polja. Ponekad i polumjesec može biti ispunjen žutom, dok gradski statut ima inačicu u zelenoj. U nekim se izvedbama smije prostor između dviju crta u okviru grba i obrisa rijeke Bosne ispuniti srebrnom bojom ili sivom 10%K. U CB tonskoj inačici zelena boja se zamjenjuje sivom 30%K, žuta se zamjenjuje bijelom.[1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Zenica Grb grada Zenice - grafički standard i tumačenje, autori Mensur Srdarević i Mile Srdanović, 1995. (boš.)

Vanjske povezniceUredi