Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci

Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su nazivi za stanovnike SAD koji su podrijetlom iz zemalja Latinske Amerike ili sa Pirinejskog poluotoka kao i za sve stanovnike SAD koji se tako izjašnjavaju.[1][2][3][4]

Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci
Hispanic and Latino Americans Wikipedia.png
César Chávez • Ted Cruz • David Farragut • Sonia Sotomayor • Franklin Chang Díaz • Susana Martínez • Alex Rodríguez • Hilda Solis • Romana Acosta Bañuelos • Gloria Estefan • Raquel Welch • Marco Rubio
Ukupno pripadnika
58.846.134
Značajna područja naseljavanja
Sva područja SAD-a, posebno u većim gradovima te u zemljama na južnoj granici.
Jezik
španjolskiengleski • autohtoni jezici
Vjera
Rimokatolička (pretežno)
Protestantska (manjina)

Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci predstavljaju više etničku nego rasnu grupu,[5][6][7] a u rasnom pogledu mogu pripadati različitim grupama. Iako se ova dva naziva ponekad koriste kao sinonimi, pojam Hispanci/Hispanoamerikanci ima uže značenje i odnosi se na osobe podrijetlom iz zemalja španjolskog govornog područja, dok se termin Latino/Latinoamerikanci koristi za sve osobe podrijetlom iz zemalja Latinske Amerike (uključujući i Brazil)[8][9] ali isključuje osobe podrijetlom iz Španjolske. Latinoamerikanci je širi termin i obuhvaća veći broj stanovnika zbog toga što je broj stanovnika podrijetlom iz Brazila višestruko veći od broja stanovnika podrijetlom iz Španjolske. Upotreba ova dva termina je povezana i sa lokacijom. Stanovnici podrijetlom iz zemalja španjolskog govornog područja koji žive u istočnom dijelu SAD-a uglavnom se izjašnjavaju kao Hispanci/Hispanoamerikanci, dok se oni koji žive u zapadnom dijelu SAD-a uglavnom izjašnjavaju kao Latinoamerikanci.[10]

Prema posljednjim procjenama, Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca ima oko 53 milijuna, što je 17,08% od ukupnog broja stanovnika SAD-a. Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su druga najveća etnička grupa u SAD (nakon "Bijelaca nehispanskog podrijetla").

Prvi španjolski doseljenici naselili su se na teritoriji današnjeg SAD-a 1565., kada je osnovano naselje Sent Ogastin na području Floride.[11] Krajem 16. stoljeća Španjolci su formirali prva naselja na području današnjeg Novog Meksika, koja su kasnije izmještena na prostor današnjeg grada El Pasa.[12] U 18. stoljeću španjolski doseljenici osnovali su prva naselja na području Arizone i Kalifornije.[13]

IzvoriUredi

  1. U.S. Department of Transportation 49 CFR Part 26 Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Pristupljeno 22. listopada 2012.
  2. US Small Business Administration 8(a) Program Standard Operating Procedure (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 25. rujna 2006. Pristupljeno 22. listopada 2012.
  3. Humes, Karen R.; Jones, Nicholas A.; Ramirez, Roberto R. Overview of Race and Hispanic Origin: 2010 (PDF). U.S. Census Bureau. Pristupljeno 28. ožujka 2011.
  4. American FactFinder Help: Hispanic or Latino origin. United States Census Bureau. Pristupljeno 5. siječnja 2008.
  5. T4-2007. Hispanic or Latino By Race [15]. 2007 Population Estimates. United States Census Bureau
  6. B03002. Hispanic or Latino origin by race. 2007 American Community Survey 1-Year Estimates. United States Census Bureau
  7. Tafoya, Sonya. 6. prosinca 2004. Shades of Belonging (PDF). Pew Research Center. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 28. svibnja 2008. Pristupljeno 7. svibnja 2008.
  8. Anderson, Kevin. 18. listopada 2008. The complexity of race in New Mexico. The Guardian. London
  9. Newsroom 101: Recent Changes to AP Style. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2012. Pristupljeno 6. travnja 2012.
  10. Office of Management and Budget. Revisions to the Standards for the Classification of Federal Data on Race and Ethnicity. Federal Register Notice October 30, 1997. Pristupljeno 1. lipnja 2012.
  11. A Spanish Expedition Established St. Augustine in Florida. America's Library. Library of Congress. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. svibnja 2008. Pristupljeno 28. travnja 2008.
  12. The Encyclopedia Americana. Encyclopedia Americana Corp. 1919. str. 151
  13. Documents in Mexican American History. University of Houston. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. siječnja 2012. Pristupljeno 11. lipnja 2008.

Vanjske vezeUredi