Hrvatski gimnastički savez
Ì Hrvatski gimnastički savez je hrvatska krovna gimnastička organizacija.
Međunarodni naziv za Hrvatski gimnastički savez je Croatian Gymnastic Federation.
Utemeljen je 6. studenoga 1904. godine na Sušaku u Rijeci kao Hrvatski sokolski savez. Poslije II. svjetskoga rata aktivnosti gimnastičara odvijaju se u gimnastičkim sekcijama fiskulturnih društava koje je okupljao Odbor za gimnastiku Fiskulturnoga saveza Hrvatske, osnovan 1945. Gimnastički savez Hrvatske utemeljen je 1948. Od 1951. gimnastičari su djelovali u sklopu Saveza za tjelesni odgoj Partizan Hrvatske. Samostalni gimnastički savez ponovno je osnovan 1962.[1][2]
Član je Međnarodne gimnastičke federacije (FIG) od 26. lipnja 1907. godine[1] i Europskog gimnastičkog saveza (UEG).
Sjedište saveza je na Trgu Krešimira Čosića 11, u Zagrebu.
Športska gimnastika
urediOsvojene medalje
urediNakon Svjetskog prvenstva 2019. godine u Stuttgartu
Natjecanje | Ukupno | |||
---|---|---|---|---|
Olimpijske igre | 0 | 1 | 0 | 1 |
Svjetska prvenstva | 1 | 2 | 1 | 4 |
Europska prvenstva | 1 | 4 | 2 | 7 |
Ukupno | 2 | 7 | 3 | 12 |
Olimpijske igre
uredido 2021.
Pojedinačno
urediPosljednje finale: 2020. T.Srbić
EkipnourediItalic - osvajali medalje za Jugoslaviju
Svjetsko prvenstvouredi13 lis 2019 PojedinačnourediPosljednje finale: 2019. T. Srbić
EkipnourediItalic - osvajali medalje za Jugoslaviju
Europsko prvenstvouredinakon 2023.
PojedinačnourediItalic - osvajali medalje za Jugoslaviju
Prvo žensko pojedinačno finale izborila je Tijana Korent 2013.[4] EkipnourediPrvo ekipno žensko seniorsko finale izboreno je 2020.[4] Svjetski kupurediArtistic Gymnastics World Challenge Cup; prije Artistic Gymnastics World Cup, FIG World Cup Svjetski kup je godišnje natjecanje koje ima nekoliko postaja od kojih je jedna i Hrvatska (Osijek). Plasmanom na pojedinim natjecanjima skupljaju se bodovi za ukupni poredak na svjetskoj ljestvici.
Mediteranske igre (pojedinačno)uredi2001. – 2018. Barem jedna pobjeda.
* najviše postolja Gimnastički elementi nazvani po hrvatskim gimnastičarimaurediTežine elemenata: 0.1=A < B < C < D < E < F < G < H < I=0.9 (< zabranjeni - smatrani preopasnima), osim za preskok u kojem su težine u rasponu 2.0 - 7.2
Filip Ude je također osmislio element (na ručama - veleokret koji završava na jednoj ruči), ali ga još nije izveo na svjetskom prvenstvu da bi bio priznat.[20] Ritmička gimnastikaurediEuropsko prvenstvouredi5 Srp 2016
Trampolin & TumblingurediEuropsko prvenstvouredi5 Srp 2016
Nacionalni rekordiuredi5 Srp 2016
OI - Olimpijske igre, SP - Svjetsko prvenstvo, SK - Svjetski kup, OK - Olimpijski kvalifikacijski turnir, EP - Europsko prvenstvo
* čunjevi, lopta, obruč, traka, vijača; najviša ostvarena ocjena - neovisna o rekvizitu OstalourediPrvo gimnastičko (sokolsko) društvo u Hrvatskoj osnovano je 1874. godine u Zagrebu pod imenom Hrvatski sokol.[24] Prvo gimnastičko nadmetanje u Hrvatskoj održano je u Zagrebu 1877.[24] Od 1878. počeo je izlaziti časopis Sokol baveći se stručnim pitanjima gimnastike, odnosno sokolskog sustava, a od 1890. časopis Gimnastika, mjesečnik za školsku i društvenu gimnastiku, koji je izlazio 9 godina.[2] II. gimnaestrada održana je 1957. u Zagrebu.[25] Osim u Osijeku, Svjetski kup u športskoj gimnastici odvio se 1982. u Zagrebu u organizaciji "ZTD Hrvatski sokol".[26] Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.[24] Prvi hrvatski gimnastičar koji je nastupio na OI i ujedno osvojio i odličje bio je Dragutin Ciotti na OI u Amsterdamu 1928.[27] Prvi nastup hrvatskih gimnastičarki na OI bio je 1948. (Tanja Kober, Dragica Basletić, Zlata Mijatović).[28] Tina Erceg je prva hrvatska gimnastičarka koja je od samostalnosti nastupila na Olimpijskim igrama (2008.).[29] Najviše nastupa na OI (u športskoj gimnastici) ima Filip Ude (3), a kod žena Tina Erceg i Tanja Kober (2). Hrvatska još nije imala predstavnika u ritmičkoj gimnastici i trampolinu. Robert Seligman je prvi hrvatski gimnastičar koji je ušao u pojedinačno finale nekog seniorskog svjetskog natjecanja (OI, SP, SK). Ostvario je to kao 15-godišnjak, kada je ušao u finale Svjetskog kupa u Parizu. Na Svjetskom kupu u New Yorku 2005. postao je prvi hrvatski gimnastičar koji je osvojio pojedinačnu medalju na nekom seniorskom svjetskom natjecanju. To je ujedno bila i prva seniorska medalja u gimnastici za Hrvatsku od osamostaljenja. On je prvi hrvatski gimnastičar koji je pobijedio na natjecanju Svjetskog kupa (2005. u Gentu) te na Univerzijadi (u Izmiru). On i Filip Ude donijeli su Hrvatskoj prve medalje s Europskog prvenstva od osamostaljenja.[30] Prvi hrvatski gimnastičar koji je ušao u pojedinačno finale seniorskog SP-a (2006.). Tijana Tkalčec je prva hrvatska gimnastičarka koja se plasirala u pojedinačno seniorsko finale Europskog gimnastičkog prvenstva (2013.).[31] Sustav gimnastičkih kvalifikacija za Olimpijske igre koje će se održati u Tokiju 2020. godine izradili su hrvatski stručnjaci (treneri naših najboljih vježbača - Tigran Gorički, Marijo Vukoja, Saša Solar i Vladimir Mađarević). [Gimnastičari više neće imati samo jednu priliku kvalificirati se na OI. Neće odlučujuće biti samo posljednje svjetsko prvenstvo prije Igara. Višebojci će uz dosadašnji sustav, da idu trojica medaljaša sa SP-a, imati priliku otići i budu li među dva na kontinentalnim prvenstvima. Specijalisti po spravama kvalificirat će se osvoje li neku od tri medalje na SP-u ili ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu, a najbitnije od svega je što će se pomicati lista. Primjerice, bude li gimnastičar X na SP-u četvrti na konju s hvataljkama, a netko od prve trojice Igre već izbori s momčadi ili višebojem, lista se pomiče. Isti je slučaj i sa Svjetskim kupom. Odredit će se tri svjetska kupa i ukupni pobjednici osigurat će vizu, no ako je pobjednik to već ostvario kroz SP ili kontinentalno prvenstvo, lista se ponovno pomiče.][32] Popis finalista na Olimpijskim igrama i Svjetskom prvenstvuuredinakon 2022.
Vidiuredi
Međunarodna natjecanja u Hrvatskojuredi
Vanjske povezniceuredi
Izvoriuredi
|