Internet Archive
Internet Archive (eng. za Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle. Bavi se održavanjem mrežne knjižnice i arhive mrežnih i multimedijskih sredstava. Članica je Američke udruge knjižnica, te ju je država Kalifornija službeno priznala kao knjižnicu.
| Internet Archive | ||
|---|---|---|
| Vrsta | mrežna knjižnica | |
| Osnovana | 1996. | |
| Osnivač(i) | Brewster Kahle | |
| Sjedište | San Francisco, CA | |
| Web stranica | www.archive.org | |
IA stvara tzv. „snimke World Wide Weba“ (arhivirane preslike mrežnih stranica), programa, filmova, tekstova, glazbe i zvučnih snimaka, te ih pohranjuje u zaštićenu bazu. Da bi se osigurala zaštićenost i dugovječnost snimaka, svi podatci pohranjeni u Internetskom arhivu pohranjeni su i u Aleksandrijskoj knjižnici. Sve zbirke pohranjene u Internetskom arhivu raspoložive su za korištenje bez ikakve novčane naknade.
Wayback Machine
uredi
Podrobniji članak o temi: Wayback Machine
Internetski arhiv podržava i program koji arhivira mrežne stranice tijekom vremena i sprema ih. Taj program zove se Wayback Machine, te radi kao tzv. „digitalna vremenska kapsula” omogućujući korisnicima pregled arhiviranih snimki (preslika, eng. snapshot) mrežnih stranica.
Snimke stranica postaju dostupne 6-12 mjeseca nakon arhiviranja, a njihova vremenska učestalost nije strogo određena. Od 2006. godine Wayback Machine sadrži približno 2 petabajta podataka, te bilježi rast od 20 terabajta mjesečno i time daleko premašuje sve ostale svjetske knjižnice i arhive.
Archive-It
urediKorisnici koji žele trajno arhivirati određene podatke, te ih odmah početi koristiti, imaju mogućnost uz novčanu naknadu pristupiti Archive-It sustavu koji pruža Internetski arhiv. Podatci prikupljeni Archive-It-om se periodično unose u opću strukturu Wayback Machinea. Od prosinca 2007. godine Archive-It-om je stvoreno više od 230 milijuna URL-a pohranjenih u 466 osobnih zbirki.
Medijske zbirke
urediUz dodatak mrežnim arhivama, Internetski arhiv sadrži i iscrpne zbirke digitalnih medija: zbirke tekstova, knjiga, filmova, zvučnih zapisa i računalnih programa kao i ostalih dokumenata koji su u bilo kojemu smislu značajni za kulturu. Svi sadržaji su i bez kakvih ograničenja i naknada korištenja. Mediji su organizirani u opće kategorije (pokretne slike, zvučni sadržaji, tekstni sadržaji, itd.), te u podkategorije razvrstane po raznim kriterijima. Svaka od glavnih kategorija uključuje podkategoriju otvorena izvora (open source), u koje se mogu pohranjivati medijski doprinosi svih korisnika.
Zbirka filmova
Osim dugometražnih filmova, Internetski arhiv sadrži i crtane filmove, isječke vijesti, dokumentarne i obrazovne filmove, televizijske oglase i kućne videouradke. Filmovi se mogu preuzeti na računalo, a mogu se pogledati i kadrovi iz istih.
Zbirka zvučnih zapisa
Arhiv zvučnih zapisa sadrži glazbu, audio knjige, važnije radijske vijesti i još široki raspon raznih zapisa. Arhiv ima i podkategoriju u kojoj su snimke koncerata poznatih svjetskih glazbenika koji dopuštaju snimanje svojih koncerata. Takvi koncerti se ne mogu preuzeti sa stranice, ali se mogu preslušati. U arhivu se mogu pronaći i važni politički govori i slični sadržaji.
Zbirka tekstova
Arhiv sadrži digitalizirane tekstove raznih autora, novinske publikacije i slične tekstne publikacije. Najviše tekstova preuzeto je iz Projekta Gutenberg koji digitalizira knjige, ali i iz raznih knjižnica diljem svijeta. Korisnici mogu knjige besplatno preuzeti na svoje računalo.
Otvorena Knjižnica
urediOtvorena knjižnica, tj. Open Library, projekt je Internetskoga arhiva u kojemu se knjige scaniraju i do sad u arhivi postoji više od 100 000 naslova.