Internet Archive
Internet Archive (Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle. Bavi se održavanjem on-line knjižnice i arhive mrežnih i multimedijalnih sredstava. Članica je American Library Associationa, te ju je država Kalifornija službeno priznala kao knjižnicu.
| Internet Archive | ||
|---|---|---|
| Vrsta | on-line knjižnica | |
| Osnovana | 1996. | |
| Osnivač(i) | Brewster Kahle | |
| Sjedište | San Francisco, CA | |
| Web stranica | www.archive.org | |
Funkcionira na način da stvara tzv. „snimke World Wide Weba“ (arhivirane preslike internetskih stranica), programa, filmova, tekstova, glazbe i zvučnih snimaka, te ih pohranjuje u zaštićenu bazu. Da bi se osigurala zaštićenost i dugovječnost snimaka, svi podatci pohranjeni u Internetskom arhivu su pohranjeni i u Aleksandrijskoj knjižnici. Sve zbirke pohranjene u Internetskom arhivu su raspoložive za korištenje bez ikakve novčane naknade.
Wayback MachineUredi
Podrobniji članak o temi: Wayback Machine
Internetski arhiv je napravio i program koji arhivira web stranice kroz vrijeme i sprema ih. Taj program se zove Wayback Machine, te funkcionira kao tzv. "digitalna vremenska kapsula" tako da korisnicima omogućuje pregled arhiviranih snimaka web-stranica.
Snimke stranica postanu dostupne 6-12 mjeseca nakon arhiviranja, a vremenska frekvencija snimaka nije strogo određena. Od 2006. godine Wayback Machine sadrži približno 2 petabajta podataka, te bilježi rast od 20 terabajta mjesečno i time daleko premašuje sve ostale svjetske knjižnice i arhive.
Archive-ItUredi
Korisnici koji žele trajno arhivirati određene podatke, te ih odmah početi koristiti, imaju mogućnost da uz novčanu naknadu ostvare pristup Archive-It sustavu koji pruža Internetski arhiv. Podatci prikupljeni Archive-It-om se periodično unose u opću strukturu Wayback Machinea. Od prosinca 2007. godine Archive-It-om je kreirano više od 230 milijuna URL-a pohranjenih u 466 osobnih kolekcija.
Medijske zbirkeUredi
Uz dodatak web arhivama, Internetski arhiv sadrži i iscrpne zbirke digitalnih medija: kolekcije tekstova, knjiga, filmova, zvučnih zapisa i računalnih programa kao i ostalih dokumenata koji su u bilo kojem smislu značajni za kulturu. Svi sadržaji su bez ikakvih ograničenja i naknade korištenja. Mediji su organizirani u opće kategorije (pokretne slike, zvučni sadržaji, tekstualni sadržaji, itd.), te u podkategorije razvrstane po raznim kriterijima. Svaka od glavnih kategorija uključuje Open Source podkategoriju gdje se mogu pohranjivati medijski doprinosi svih korisnika.
Zbirka filmova
Osim dugometražnih filmova, Internetski arhiv sadrži i crtane filmove, isječke vijesti, dokumentarne i edukativne filmove, televizijske reklame i kućne video uratke. Filmovi se mogu preuzeti na računalo, a mogu se pogledati i kadrovi iz istih.
Ovo su samo neki od filmova koji se mogu pronaći na Internetskom arhivu:
- Oklopnjača Potemkin
- Rođenje jedne nacije
- D.O.A. (1950)
- Kabinet doktora Caligarija
- Detour (1945)
- Escape From Sobibor
- Mališan
- A Trip to the Moon
- M (1931)
- The Man Who Knew Too Much (1934)
- Noć živih mrtvaca (1968)
- Nosferatu (1922)
- The Power of Nightmares
- Tell Your Children
- Triumph of the Will
- Andaluzijski pas
Zbirka zvučnih zapisa
Arhiv zvučnih zapisa sadrži glazbu, audio knjige, važnije radijske vijesti i još široki spektar raznih zapisa. Arhiv ima i podkategoriju u kojoj su snimke koncerata poznatih svjetskih glazbenika koji dopuštaju snimanje svojih koncerata. Takvi koncerti se ne mogu preuzeti sa stranice ali se mogu preslušati. U arhivu se mogu pronaći i važni politički govori i slični sadržaji.
Zbirka tekstova
Arhiv sadrži digitalizirane tekstove raznih autora, novinske publikacije i slične tekstualne publikacije. Najviše tekstova je preuzeto iz projekta Gutenberg koji digitalizira knjige ali i iz raznih knjižnica diljem svijeta. Korisnici mogu knjige besplatno preuzeti na svoje računalo.
Otvorena KnjižnicaUredi
Otvorena knjižnica, tj. Open Library je projekt Internetskog arhiva u kojem se knjige skeniraju i do sad u arhivi postoji više od 100.000 naslova.