Iračko-sirijska granica

Iračko-sirijska granica je granica između Sirije i Iraka i proteže se u ukupnoj dužini od 599 km preko Gornje Mezopotamije i sirijske pustinje, od tromeđe s Jordanom na jugozapadu do točke s Turskom na sjeveroistoku.[1]

Dodaj infookvir "granica".
(Primjeri uporabe predloška)
Zemljovid iračko-sirijske granice

Opis uredi

Granica započinje na zapadu, na tromeđi s Jordanom u točki 33°22′29″N 38°47′37″E / 33.3747°N 38.7936°E / 33.3747; 38.7936, s tim da je početni dio nastavak duge ravne crte koja čini istočni dio jordansko-sirijske granice. Tada se granica pomiče u blizini rijeke Eufrat i graničnog prijelaza Al-Qa'im, nastavljajući prema sjeveru nizom kratkih ravnih linija, a zatim prema sjeveroistoku do rijeke Tigris. Tada Tigris tvori kratki dio granice od 5,5 km do tromeđe s Turskom na ušću rijeke Habura na 37°06′22″N 42°21′26″E / 37.1060°N 42.3572°E / 37.1060; 42.3572.

Povijest uredi

Početkom 20. stoljeća Osmansko Carstvo je nadziralo današnju Siriju i Irak.[2] Tijekom Prvog svjetskog rata, arapski ustanak, podržan od Velike Britanije, imao je za posljedicu uklanjanje Osmanlija s većine Bliskog istoka. Kao rezultat anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot, Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosulom, Bagdadom i Basrom, koje je organizirala u Irački mandat 1920. godine, a Francuska je organizirala mandat nad Sirijom.

 
ISIL-ov teritorij, u sivoj boji, u vrijeme najvećeg teritorijalnog opsega u svibnju 2015.

U razdoblju 1920. – 1923. Francuska i Britanija potpisale su niz sporazuma, kolektivno poznate kao Sporazum Paulet-Newcombe, koji je stvorio današnje jordansko-sirijske i iračko-sirijske granice, čime je razrađena zona A iz Sporazum Sykes-Picot.[2] Godine 1932., sporazum je finaliziran nakon revizije komisije Lige naroda.[2][3]

Od početka rata u Iraku 2003., pogranično područje postalo je nestabilno, a od 2011. se pogoršava zbog građanskog rata u Siriji.[4] Većina pogranične regije s obje strane nekoliko je godina bila dijelom Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), iako je njezin najsjeverniji dio ostao pod nadzorom Kurda, čineći granicu između Rojave i iračkog Kurdistana.[5] Islamska država je u međuvremenu izgubila kontrolu nad granicom, koju danas (2021.) kontroliraju Rojava i sirijska vlada na sirijskoj strani, te regionalna vlada Kurdistana i iračka vlada na iračkoj strani.

Granični prijelazi uredi

Postoje tri službena granična prijelaza između Sirije i Iraka,[6] i jedan improvizirani prijelaz:

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. CIA World Factbook - Syria. Pristupljeno 3. travnja 2020.
  2. a b c International Boundary Study No. 100 – Iraq-Syria Boundary (PDF). 15. svibnja 1970. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. veljače 2021. Pristupljeno 3. travnja 2020.
  3. Report of the Commission entrusted by the Council with the Study of the FRONTIER BETWEEN SYRIA AND IRAQ (PDF). League of Nations/United Nations. 10. rujna 1932. Pristupljeno 5. travnja 2020.
  4. The Transformation of the Iraqi-Syrian Border: From a National to a Regional Frontier. Carnegie Middle East Center. 31. ožujka 2020. Pristupljeno 5. travnja 2020.
  5. Al-Tamimi, Aymenn Jawad. 26. rujna 2018. Islamic State Shifts From Provinces and Governance to Global Insurgency. Global Observatory. Pristupljeno 30. listopada 2018.
  6. Syrian border crossings. mapaction.org. Rujan 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2016. Pristupljeno 11. kolovoza 2016.
  7. Iraq reopens Syria crossing in win for mutual ally Iran. Reuters. 30. rujna 2019.
  8. Rees, Sebastian. (26 September 2019). Iran's Trojan Army: How Iranian Militia Have Merged with Iraq's Popular Mobilisation Forces Retrieved 30 September 2019.
  9. Frantzman, Seth J. (30 September 2019). Sensitive and Strategic Border Crossing between Iraq-Syria Opens. Retrieved 30 September 2019.
  10. Iraqi forces remove Islamic State fighters from vicinity of U.S. base in Syria. Reuters. Pristupljeno 17. lipnja 2017.
  11. US welcomes opening of border between Rojava and Iraqi Kurdistan. ARA News. 10. lipnja 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2016. Pristupljeno 10. lipnja 2016.
  12. Business booming in Rojava after outlet opened with Kurdistan Region. Kurdistan24. 22. travnja 2017.

Vanjske poveznice uredi