Ivan Kušan
Ivan Kušan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933. – Zagreb, 20. studenoga 2012.)[1] bio je hrvatski književnik i akademik.[2] Diplomirao i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uređivao više časopisa (Telegram, Most i dr.) i biblioteka (Modra lasta, Smib, Hit-junior). Redovni profesor ADU u Zagrebu. Kao slikar samostalno je izlagao dva puta. Prevodio je s engleskog, francuskog i ruskog jezika.
| Ivan Kušan | |
|---|---|
 Ivan Kušan | |
| Puno ime | Ivan Kušan |
| Rođenje | 30. kolovoza 1933. |
| Smrt | 20. studenoga 2012. |
| Zanimanje | slikar, prevoditelj,pisac |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Književne vrste | poezija, roman, proza za djecu |
Nagrade
| |
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediIvan Kušan rodio se 30. kolovoza 1933. u Sarajevu. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1980. do 1994. bio je profesor dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti. Od 1955. djelovao je kao prevoditelj s engleskog, francuskog i ruskog jezika. Godine 1956. objavio je prvi od svojih poznatih dječjih romana (Uzbuna na Zelenom vrhu) koji sve do danas izlazi u nizu izdanja i postaje obvezatnom[nedostaje izvor] školskom lektirom. Godine 1958. objelodanio je zacijelo jedan od svojih najvažnijih[nedostaje izvor] romana Razapet između.
Od 1970. godine pisao je za kazalište, radio, televiziju i film dramatizirajući vlastite tekstove te iznoseći nove, često provokativne teme. Njegova drama Svrha od slobode prikazana je u režiji Miroslava Međimorca 1971. na Dubrovačkim ljetnim igrama. Nakon što je tamo doživjela dvije izvedbe, a u Studentskom centru u Zagrebu treću, ugašena je iz političkih razloga.[nedostaje izvor] Igor Mrduljaš međutim, u pogovoru za izdanje te drame iz 1995. naziva tu predstavu "vrhuncem hrvatskoga glumišta". Kušan je bio urednik za književnost na Radio Zagrebu, za crtani film u Zagreb filmu, uređivao je više časopisa (Telegram, Most i dr.) i biblioteka (Modra lasta, Smib, Hit-junior), te bio urednik u Školskoj knjizi.
Akademik Ivan Kušan širokom je krugu čitatelja uglavnom poznat po izuzetno uspješnim romanima za djecu - prema njegovoj knjizi Koko i duhovi snimljen je istoimeni film - no bio je također i pisac romana za odrasle. Romani i pripovijesti književnika Ivana Kušana postigli su izvanrednu popularnost kod čitatelja što se do danas nije promijenilo. Godine 2002. njegovi dječji romani digitalizirani su u Međunarodnoj dječjoj digitalnoj knjižnici u Washingtonu, SAD.[nedostaje izvor]
Svojim talentom, posebnošću, kritičkim odnosom prema stvarnosti i pedesetogodišnjim plodnim književnim radom, akademik Ivan Kušan dao je izuzetan doprinos i ostavio značajan trag u hrvatskoj književnosti.[3][4] Umro je 20. studenog 2012.[3]
Nagrade i priznanja
urediAkademik Kušan dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja od kojih se izdvajaju:
- Odličje Danice s likom M. Marulića (1996.)
- Godine 1997. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo u području književnosti (1998.)[5]
- Nagrada Grada Zagreba za Domaću zadaću (1961.)
- Nagrada Grada Zagreba za Toranj (1970.)
- II. Nagrada na natječaju radio-drama Prag-Varšava-Zagreb
- Nagrada Večernjeg lista za kratku priču (1988. I. i 1995. III.)
- Nagrade Grigor Vitez i Ivana Brlić-Mažuranić za Koko u Parizu
- Nagrada Grada Vršca za komediju Čaruga, Sterijino pozorje, Novi Sad (1978.).[3]
Djela
urediKušan je širom krugu čitatelja uglavnom poznat po romanima za djecu (serijal o Koku), no pisac je također i romana za odrasle. Prema njegovim knjigama snimljeno je nekoliko filmova i tv serija.
Romani i priče za djecu
uredi- Serijal o Koku
- Uzbuna na Zelenom Vrhu (roman za djecu, 1956.) (ekraniziran 2017.)
- Koko i duhovi (roman za djecu, 1958.) (ekraniziran 2011.)
- Domaća zadaća (roman za djecu, 1960.)
- Zagonetni dječak (roman za djecu, 1963.) (ekraniziran 2013.)
- Lažeš, Melita (roman za djecu, 1965.)[6]
- Koko u Parizu (roman za djecu, 1972.)
- Strašni kauboj (zbirka pripovjedaka, 1982.)
- Ljubav ili smrt (roman za mladež, 1987.) (ekraniziran 2014.)
- Koko u Kninu (roman za mladež, 1996.)
Romani, priče, putopisi
uredi- Trenutak unaprijed (novele, 1957.)
- Razapet između (roman, 1958.)
- Zidom zazidani (roman, 1960.)
- Toranj (roman, 1970.)
- Veliki dan (novele, 1970.)
- Naivci (roman, 1975.)
- Prerušeni prosjak (roman, 1986.)
- 100 najvećih rupa (proza, 1993.)
- Ljubi susjeda svoga (priče, 1995.)
- Medvedgradski golubovi (roman, 1995.)
- Promišljeni, dugi gnjev (priče i zapisi, 1997.)
- Knjiga za mladež i starež (izabrane proze, 1998.)
- Nasljednik indijskog cara (proza, 2000.)
Drame
uredi- Čaruga
- Ljepotica i zvijer
- Narodni glas
- Psihopati
- Rupa za udaju
- Spomenik Demostenu
- Svrha od slobode (pet drama, 1995.)
- Vaudeville
Izvori
uredi- ↑ www.vecernji.hr, Književnik Ivan Kušan preminuo u 80. godini, 20. studenoga 2012.
- ↑ "Akademik Ivan Kušan
- ↑ a b c Gordana Poletto Ružić, Objava za medije: Obavijest o smrti akademika Ivana Kušana, Broj: 10-298/91-2012.Zagreb, 20. studenoga 2012. (pristupljeno 1. prosinca 2012.)
- ↑ http://info.hazu.hr/ivan_kusan_biografija
- ↑ Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Dobitnici nagrade
- ↑ Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
Peričić, Helena, „Dramatičnost nuđenja dramskog” (Temat - 30. Zagrebački književni razgovori: „Književnost i drama danas“, ur. A. Stamać), Republika, Zagreb, 65, 2009., 11, 75-83.
Peričić, Helena, „Raznodobna istodobnost Kušanove 'Svrhe od slobode'”/” Non-simultaneous Simultaneity of Kušan's Text 'The Purpose/End of Freedom' (Svrha od slobode)“, Komparativna povijest hrvatske književnosti, Zbornik radova XII. („Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi”), ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split - Zagreb, Književni krug/Odsjek za komparativnu književnost FF Sveučilšta u Zagrebu, 2010., 346-361.
Peričić, Helena, “Kušanova 'Svrha od slobode' ponovno među nama”, u: Helena Peričić, Deset drskih studija (o književnim pitanjima, pojavnostima i sudbinama), Split, Naklada Bošković, 2011., 102-115.