Karneol

Karneol je smeđe crven mineral,koristi se kao poludragi kamen.Boja mu uvelike varira - od svijetle narančaste do skoro crne (za tamnije vrste koristi se naziv sard).Najčešće se nalazi u Brazilu,Indiji,Sibiru i Njemačkoj.

PovijestUredi

Gema sa ptolemejskom kraljicom,helenističko razdoblje
Poljski pečatnjak,grb obitelji Korwin

Bušilica na luk korištena je za bušenje karneola,u Meghari u Indiji,već na prijelazu četvrtog u peti milenij prije Krista.[1] Karneol je nađen i u brončanodobnnoj Minojskoj civilizaciji,u Knososu,Na Kreti.;[2] (oko 1800. prije Krista). Rimljani su ga uvelike koristili za izradu kameja,za pečatnjake. Vrući se vosak nije ljepio za karneol.[3] Koristili su ga i asirci, egipćani, feničani, etruščani i stari grci. .[4]

 
Ogrlica od zlata i karneola,Cipar

Dodatna literaturaUredi

Rudolf Duda and Lubos Rejl: Minerals of the World (Arch Css, 1990)

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Karneol (Carnelian)

IzvoriUredi

  1. Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). A History of India. Routledge. 22. ISBN 0-415-32920-5.
  2. C. Michael Hogan, Knossos fieldnotes, Modern Antiquarian (2007)
  3. Section 12 of the translation of Weilue - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)
  4.   Chisholm, Hugh, ur. 1911. Sard . Encyclopædia Britannica Eleventh Edition 11th izdanje. Cambridge University Press Referenca sadrži prazan nepoznati parametars: |HIDE_PARAMETER15=, |HIDE_PARAMETER13=, |HIDE_PARAMETER14c=, |HIDE_PARAMETER14=, |HIDE_PARAMETER9=, |HIDE_PARAMETER3=, |HIDE_PARAMETER1=, |HIDE_PARAMETER4=, |HIDE_PARAMETER2=, |HIDE_PARAMETER8=, |HIDE_PARAMETER5=, |HIDE_PARAMETER7=, |HIDE_PARAMETER10=, |separator=, |HIDE_PARAMETER14b=, |HIDE_PARAMETER6=, |HIDE_PARAMETER11=, i |HIDE_PARAMETER12= (pomoć)