Katedrala u Hildesheimu
Katedrala Svete Djevice Marije (njemački: Dom St. Maria) u Hildesheimu (Njemačka), je značajna srednjovjekovna katolička katedrala koja je, zajedno s crkvom sv. Mihovila u Hildesheimu, dospjela na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.
| Katedrala i Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Njemačka |
| Godina uvrštenja | 1985. (9. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii, iii |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:187 |
| Koordinate | 52°09′10″N 9°56′50″E / 52.15278°N 9.94722°E |
  Katedrala Svete Djevice Marije u Hildesheimu Lokacija Hildesheima u Njemačkoj | |
Povijest uredi
Katedralu je započeo graditi biskup Altfried 872. god.,a najobilnije je građena između 1010. i 1020. godine u romaničkom stilu, za biskupa Bernwarda. Dovršio ju je biskup Hezilo 1061. god. i ima simetrični plan s dvije apside, što je karakteristično za otonsku arhitekturu stare Saske. Nakon obnove i proširenja u 11. 12. i 14. stoljeću, katedrala je bila potpuno uništena u Drugom svjetskom ratu tijekom savezničkog bombardiranja 1945. godine. Nakon čega je obnovljena tijekom 1950-ih.
Znamenitosti uredi
U katedrali se nalaze slavna remek-djela srednjovjekovne umjetnosti kao:
- Brončana vrata biskupa Bernwarda (1015.), s reljefnim prikazima priča o Adamu i Isusu Kristu.
- Brončani stup visok 4,5 m (iz 1020.) sa spiralom reljefa, od dna do vrha, koji prikazuju scene Isusovih čuda.
- Dva velika lustera u obliku kotača sa 72 mjesta za svijeće u obliku kuća (11. stoljeće). Oni predstavljaju "Novi Jeruzalem" u kojemu će obitavati duše pravednika nakon Posljednjeg suda.
- Sarkofag sv. Godeharda.
- Oltar Svete Epifanije iz 12. stoljeća.
- Brončana posuda za krštenja iz 1225. god.
U sredini klaustra katedrale nalazi se gotička kapela sv. Ane (Annenkapelle), podignuta 1321. godine. Također, preko zidova katedrale penje se legendarna 1000-godišnja ruža, koja simbolizira uspješnost grada Hildesheima[1] Prema legendi, dok ružin grm cvate, Hildesheim neće propasti. God. 1945., saveznici su uništili katedralu, ali je legendarna ruža preživjela. Njeni korijeni su ostali netaknuti ispod ruševina katedrale i uskoro je ponovno procvjetala i ojačala.
Katedralni muzej posjeduje jednu od najvećih kolekcija sednjovjekovnog blaga u Europi.
-
Hildesheimska ruža -
Kapela sv. Ane u klaustru katedrale -
Oltar sv. Antuna u crkvi sv. Antuna (pripojena katedrali) -
Luster s prikazom Jeruzalema
Brončana vrata biskupa Bernwarda uredi
Brončana vrata biskupa Bernwarda u crkvi sv. Mihovila u Hildesheimu (1015.) su rijetki primjer monumentalnog kiparskog rada u ranom srednjem vijeku. Ova vrata izlivena u jednom komadu, visoka pet metara, su jedno najveće i jedno od najvažnijih ostvarenja ranog srednjeg vijeka. Podijeljena su na 16 polja (prizora), a svaku vratnicu čini 8 polja okomito postavljenih jedan iznad drugog. Polja prikazuju biblijske prizore (po uzoru vrata crkve Svete Sabine u Rimu) koji su u ranom srednjovjekovlju bile najvažnije, od Stvaranja čovjeka do Kristova raspeća. Kiparski jezik koji ih tumači opor je i reduciran, kako u oblikovanju volumena tako i u uprizorenju radnje, pa se scene s plošnih pozadina, bez prostornih naznaka, odvajaju s naporom. Zato su ljudski likovi, iako voluminozne forme, lelujavi kao da su poneseni nekim čudesnim nebeskim vjetrom ili kao da gmižu prema svjetlu zbilje, u nadi da će pobjeći iz plošnosti koja ih stišće.[2] U svom nadljudskom naporu grče se iskazujući pojačan ekspresivni duh i dramatičan naboj što je općenito obilježje germanskog snoviđenja svijeta. Još samo mali korak i evo nas u novom dobu, usred romaničkog stvaranja reda i čvrstih aditivnih struktura umjetničkog oblikovanja.
Bilješke uredi
- ↑ Legenda kaže da je ružin grm bio ovdje i prije katedrale. Naime, kralj je lovio u šumi i izgubio vrijenu relikviju s kosom Djevice Marije. Poslao je svoje ljude da je potraže i oni su je našli na ružinom grmu. U zahvalu Bogu za pronalazak relikvije, kralj je naredio da se izgradi crkva pored ružinog grma.
- ↑ Antun Karaman, Opća povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2004. ISBN 953-0-21319-0
Poveznice uredi
Vanjske poveznice uredi
- 20 godina Hildesheimske UNESCO baštine (engl.) (njem.)
- Fotografije Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2010. (Wayback Machine) (Raymond Faure)
- Muzej katedrale (njem.)