Kiri (simbol: Ci) je mjerna jedinica za radioaktivnost, a nije SI mjerna jedinica. Određuje se kao:[1]

Marie Curie, slika za Nobela, 1911.
1 Ci = 3,7 × 1010 raspada atomske jezgre u sekundi

To je otprilike radioaktivnost 1 grama izotopa radija-226, kemijskog elementa koji su otkrili izumitelji radiologije Maria Skłodowska-Curie i Pierre Curie, pa je njima u čast dodijeljen taj naziv. Kiri se dosta često koristi u praksi, jer SI izvedena mjerna jedinica 1 bekerel, ima prilično malu vrijednost, a predstavlja jedan raspad atomske jezgre u sekundi. Vrijedi:[2]

1 Ci = 3,7 × 1010 Bq = 37 GBq

ili

1 Bq ≅ 2,70 × 10−11 Ci

U radioterapiji aparati imaju otprilike vrijednost radioaktivnosti od oko 1000 Ci, s izotopima cezijem-137 ili kobaltom-60. Ta količina radioaktivnosti može izazvati znatna oštećenja ljudskom zdravlju, u samo nekoliko minuta, ako se ne koristi zaštitna oprema.

Ponekad se koristi višekratnik mikrokiri:

1 μCi = 3,7 × 104 raspada atomske jezgre u sekundi

Tako na primjer, ljudsko tijelo sadrži oko 0,1 μCi radioaktivnosti prirodnog izotopa kalija-40.[3]

Izvori

uredi
  1. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2010. (Wayback Machine) "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.
  2. [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. studenoga 2012. (Wayback Machine) "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.
  3. [3][neaktivna poveznica] "Uvod u nuklearnu energetiku", prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.