Ovo je glavno značenje pojma Klen. Za druga značenja pogledajte Klen (razdvojba).

Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.

Klen
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Sapindales
Porodica:Sapindaceae
Rod:Acer
Vrsta:A. campestre
Dvojno ime
Acer campestre
L.
Rasprostranjenost
Baze podataka

Rasprostranjenost

uredi

Areal klena prostire se južnom i zapadnom Europom sve do zapadne Azije i zapadne Afrike. Kod nas u Hrvatskoj najčešće raste u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba, obično na uzvišenjima (gredama).

Izgled

uredi

Stablo klena naraste do 20 m. Kora je u mladosti glatka i tanka, dok se u starijoj dobi formira tanak lub sivosmeđe boje, koji se nepravilno i plitko raspucava. Izbojci su sivo-smeđe boje. Pupovi su sitni, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem crvenkastosmeđih ljuskica, koje su na vrhovima posute dlačicama. Bočni pupovi su otklonjeni od izbojaka. Listovi su dugi do 7 cm, najčešće peterolapi. Ponekad su donja dva lapa zakržljala, pa znaju djelovati trolapo. Na vrhu su zaobljeni. Cvjetovi se pojavljuju u proljeće za vrijeme listanja, žutozelene su boje, tvore paštitaste cvatove koji stoje uspravno, a kasnije vise. Plod čine perutke, koje međusobno zatvaraju kut od 180 stupnjeva. Krilašca su svijetlosmeđa, na rubovima crvenkasta. Oraščić nije spljošten. Oblik korijenovog sustava ovisi o vrsti tla na kojem raste te može biti srcolik ili tanjurast.

Ljekovitost i jestivost

uredi

Kora stabla i mladih grana ljekovita je i djeluje stežuće .Sok dobiven proljetnim bušenjem stabla može se piti ili ugustiti u slatki sirup.

Podvrste

uredi
  1. Acer campestre subsp. leiocarpum (Opiz) Schwer.
  2. Acer campestre subsp. marsicum (Guss.) Hayek
Izvori za podvrste[1]

Galerija

uredi

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi