Konzervacija restauracija predmeta od krzna
Konzervacija restauracija predmeta od krzna je djelatnost koja se bavi očuvanjem i zaštitom predmeta od krzna, odnosno predmeta koji sadrže i dijelove od krzna. Kod muzealiziranih predmeta na njihovoj zaštiti rade za ovaj materijal specijalizirani konzervatori restauratori.
Određenje po vrstama objekata
urediKrzna
urediKrznom definiramo životinjsku kožu sa sačuvanom dlakom.
Razlika između kose i krzna
urediRazlika je semantičke prirode. I kosa i krzno izgrađeni su od keratina, a od njega su također i koža, kandže, nokti, kopita, i rogovi.[1]
Preparirane životinje
urediPrepariranje je kao tehnika postojalo već u Drevnom Egiptu. Iako se ovdje radilo više o mumificiranju nego prepariranju, oni su životinje sačuvali u njihovom izvornom obliku uklanjanjem unutarnjih organa i isušivanjem lešine pomoću soli iz rijeke Nil.[2] Najranija primjena prepariranja u suvremenom smislu počinje početkom 16. stoljeća.[2] Vremenom su se tehnike razvijale, i u Viktorijansko doba već imamo prepariranje jednako današnjem. Dolazi do prelaza s tehnike punjenja životinskih koža slamom ili papirom do uporabe unutarnje potporne konstrukcije i izvornih životinjskih lubanja.[2] Preparirane se životinje u muzejima koriste i danas. Kao posebno značajan možemo ovdje izdvojiti rad Carla Akeleya, koji je prvi preparirane životinje počeo izlagati u simuliranom prirodnom okolišu.[3]
Krznena odjeća i srodni predmeti
urediLjudi krznenu odjeću nose od pradavnih vremena. Najpoznatiji stari primjer je danas svakako Ötzi - Ledeni čovjek, koji nam daje neposredan dokaz o korištenju i izgledu krznene odjeće i obuće prije otprilike 5300 godina.
Umjetnički objekti
urediModerna umjetnost
urediPostoji više primjera ovakovih predmeta u razdoblju Moderne. Kao najpoznatiji primjer izdvojimo rad Merret Openheim naziva Le Déjeuner en fourrure.
Uzroci propadanja krznenih predmeta
urediInsekti
urediTemperatura i vlažnost zraka
urediKemijski uzroci
urediNeprimjerena pohrana
urediRukovanje
urediKrzneni se predmeti lako prljaju. Kod odjeće dolazi i do oštećenja zbog nošenja. S predmetima treba rukovati u nitrilnim rukavicama.
Preparirani objekti
urediStariji su primjerci prepariranih životina ispunjavani slamom i papirom,kako bi se rekreirala muskulatura životinja.[4] B
Čišćenje
urediSuho čišćenje
urediČetke i usisač
urediČišćenje spužvom
urediMokro čišćenje
urediŠtetno za sve na bjelančevinama zasnovnae materijale.
Smrzavanje
urediOvo je jedini siguran način uništenja štetnika na krznu.[5] Objekte stavimo u poliesterne vreće iz kojih istisnemo sav zrak. 2 tjedna u frizeru je obično dovoljno (-18 °C). Na temperaturi od - 30 °C dovoljna su 72 sata.[5]
Preventivna zaštita
uredi"Od svih predmeta od prirodnih materijala, oni dobiveni od životinjskih koža među natrajnijim i najotpornijim su materijalima u zbirkama."[6] Međutim sva su krzna osjetljiva na oštećenja od svjetlosti i temperature. Također, je obvezna primjena Muzejske integrirane zaštite od štetnika.
Krzna
urediPreparirani objekti
urediU viktorijansko doba u uporabu je ušao arsenov sapun.[7] Francuski farmaceut Jean-Baptiste Bécoeur, izumio je 1738. pastu za preveniranje napada štetnika na prepariranim objektima.[8] Radilo se o mješavini arsen trisulfida, kamfora, kalijeva karbonata, kalcijeva hidroksida i sapuna .[2] On nije za svog života javno obznanio sastav mješavine. No isti je 1820. ustanovio i popularizirao Louis Dufresne, francuski preparator.[7]
Odjeća i pribor
urediDodatna literatura
uredi- Kite,M.,Thomson,R.: Conservation of Leather and Related Materials,London 2006.
Izvori
uredi- ↑ What's the Difference Between Hair and Fur?. Mental Floss. Pristupljeno 24. travnja 2016.
- ↑ a b c d taxidermy - A Short History of Taxidermy. www.ravishingbeasts.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. studenoga 2016. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ admin. 29. studenoga 2011. Carl Akeley. The Field Museum. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ 11 Things You Probably Didn't Know About Taxidermy. Mental Floss. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ a b Caring for your collection | Icon. icon.org.uk. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Minnesota Historical Society. Skin and Skin Products (Leather) (PDF). Pristupljeno 15. travnja 2016.
- ↑ a b Marte, Fernando; Pequignot, Amandine; Endt, David W. Von. 1. siječnja 2006. Arsenic in taxidermy collections: History, detection, and management. 21 (1). Pristupljeno 30. travnja 2016. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Fox, Gene. Arsenic and old mounts – be careful. Examiner. Pristupljeno 30. travnja 2016.