Ovo je glavno značenje pojma Koreni. Za seriju napisanu po romanu pogledajte Koreni (serija).

Koreni (hr.: Korjeni) je roman srpskog književnika Dobrice Ćosića, objavljen 1954. godine. Ovo djelo nagrađeno je prvom NIN-ovom nagradom za 1954. godinu. Po romanu je 2018. godine snimljena televizijska serija.

Koreni

Korice srpskog izdanja
romana Koreni iz 2015. godine
Autor Dobrica Ćosić
Država Srbija
Jezik srpski jezik
Vrsta djela roman
Rod
(stil, žanr)
poetski psihološki roman
Datum (godina)
izdanja
1954.
Vrijeme (mjesto)
nastanka
Beograd
Broj stranica 376
Vrijeme radnje 19. stoljeće
Glavni lik(ovi) Obitelj Katići

Ovim romanom Ćosić je započeo svojevrsni ciklus romana (Vreme smrti, Vreme zla, Deobe, Vreme vlasti), u kojima se kao likovi javljaju sinovi, unuci i praunuci junaka Korena, s osnovnom idejnom težnjom prikazivanja romansirane povijesti moderne Srbije.

O djelu uredi

 
Dobrica Ćosić (1921. – 2014.)

Roman se odigrava u izmišljenom selu Prerovo u posljednjim desetljećima 19. stoljeća za vrijeme kralja Milana i u njemu se prikazuje život bogate seoske obitelji obitelji Katić i njihovih sluga. U mnoštvu motiva i tema posebno se izdvajaju: motiv obitelji i obiteljskog sukoba između očeva i sinova, obiteljsko porijetlo i problem identiteta, održavanje kultova srbijanske nacionalne mitologije, politički sukobi koji dovode do narodnog i obiteljskog raskola i iskorišćavanje srbijanskog seljaštva za niske političke pobune, oblikovanje srbijanskih intelektualaca školovanih u inozemstvu, patrijarhalna despotija kao kult, uloga i položaj žene u obitelji. Tematsko-motivski slojevi usko su vezani za predstavljanje sporog i bolnog preobražaja srbijanskog sela s prelaska iz 19. u 20. stoljeće.

Jovan Deretić Korene žanrovski određuje kao "poetski psihološki roman, umnogostručene subjektivne perspektive, u kojem se dramatični sudari među ličnostima osvjetljavaju iz više uglova, sa stanovišta svih aktera radnje". Koreni također imaju elemente obiteljskog, povijesnog, društvenog i filozofsko-kulturološkog romana. Ova eklektična i sintetična forma romana je po riječima Milana Radulovića "inspirisana traganjem za integralnim umjetničkim djelom, onim u kojem bi stvarni život i realni svijet bili duboko sagledani, istinito dočarani i višom pravdom samjereni, i u kojem bi umjetnikova slika svijeta postala živ sadržaj socijalne i kulturne svijesti čitalaca".

Za ovaj roman Ćosić je 1954. nagrađen NIN-ovom nagradom, koja je te godine prvi put dodijeljena. Uoči pedesetogodišnjice dodjeljivanja NIN-ove nagrade 2003. godine, kritičari koji su u različitim periodima učestvovali u žiriju dodijelili su Korenima deveto mjesto na listi najboljih romana nagrađenih ovom nagradom.[1] Danas ima status klasika srpske književnosti 20. stoljeća i dio je obvezne lektire u srednjim školama u Srbiji.

Citati uredi

  »Ideje su za kulturne narode, a ovde, u ovoj seljačiji, one su suvišne i fatalne. Ovde su popovi jedini uspešni, a možda i korisni ideolozi. Ovde je sloboda pravo da hajdukuješ, da haraš, da zauzimaš opštinske utrine, a demokratija i samouprava da ne plaćaš porez, svejedno što te sreski kapetan batina i psuje ti majku. A što vi radikali galamite o demokratiji, to je samo izgovor za seljačku anarhiju i javašluk. Sit sam ja svega toga! Srbiji su potrebni pamet i znanje, a ne stranke! Srbiji treba da gleda Evropu, a ne turski tur![2]«
(Koreni)

Izvori uredi

  1. Značajan sadržaj postojanja, NIN, (pristupljeno: 25. studenog 2015.)
  2. Koreni. sr.bookmate.com. Pristupljeno 3. travnja 2021.

Vanjske poveznice uredi

Koreni (srp.)