Korov

Korov (mađ. kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini.

Koštan (Echinochloa crus-galli)
Pirika (Agropyron repens)
Slak (Convolvulus arvensis)
Štir (Amaranthus retroflexus)
Kukolj (Agrostemma githago), korov koji se spominje u Bibliji.

SvojstvaUredi

Korovi su najčešće biljke iznimnih svojstava. Mogu nicati u različitim tlima i klimatskim uvjetima, donose plod više puta godišnje, sjeme im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju otpornost na pojedine skupine herbicida.

UtjecajUredi

Natječu se za prostor, minerale, vodu i svjetlost s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice (Cuscutaceae). Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), kemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima ili se njima hrane).

Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta.

Vrste u HrvatskojUredi

U Hrvatskoj su najčešći višegodišnji korovi: puzava pirika (Elymus repens), Poljski slak (Convolvulus arvensis), Piramidalni sirak (Sorghum halepense), Ljekoviti maslačak (Taraxacum officinale), prstasti troskot (Cynodon dactylon), a jednogodišnji: Oštrodlakavi šćir (Amaranthus retroflexus), Bijela loboda (Chenopodium album), pjegasti dvornik (Persicaria maculosa), Pelinolisni limundžik (Ambrosia artemisiifolia), zeleni muhar i sinji (Setaria viridis i Cenchrus americanus), kokošje proso (Echinochloa crus-galli), ljubičasta svračica (Digitaria sanguinalis), Jednogodišnja rosulja (Apera spica-venti).[1].

IzvoriUredi

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., ISBN 953-6036-36-3