Krvava zemlja: o ratu u Bosni i Hercegovini[1][2] četvrti je po redu bestseler Nenada Ivankovića. Da bi što vjernije oslikao kontekst ratnih događanja, te mentalitet i karakteristike aktera, autor je obišao sve bojišnice i razgovarao sa stotinama svjedoka na svim područjima Bosne i Hercegovine na kojima su ratovali Hrvati: Kupresu, Livnu, Posavini, Rami, Srednjoj Bosni, Žepču i Hercegovini.

Krvava zemlja
-
o ratu u Bosni i Hercegovini
1992. - 1995.
Autor Nenad Ivanković
Jezik hrvatski
Izdavač Tiva Varaždin
Honos - udruga za zaštitu vrijednosti domovinskog rata
Vrijeme (mjesto)
nastanka
Varaždin, 2003.
Korice tvrdi uvez
Broj stranica 341
Teme Rat u BiH
ISBN broj ISBN 953-6775-56-5
ISBN 978-953-6775-56-9
Nenad Ivanković: Krvava zemlja - o ratu u Bosni i Hercegovini, Varaždin, Tiva, ISBN 953-6775-56-5 (PDF)

Među mnogobrojnim reporterskim i memoarskim knjigama o ratu u Bosni i Hercegovini, djelo Krvava zemlja ističe se slojevitošću, obiljem materijala, te promišljanjima temeljenima na auktorovoj strastvenoj želji da dođe do 'korijena' sukoba i rata, poglavito na etnopsihološkoj, ali i strategijsko-političkoj razini.[2] Bogatija i čitkija od sličnih radova, Krvava zemlja je, što pisac i ne krije, hrvatski pogled na zbivanja u tome ratu, i to isključivo na dijelove ratišta u kojima su sudjelovali Hrvati (što znači da nisu obrađena bojišta Srba i Muslimana-Bošnjaka poput Podrinja ili Bihaćke krajine).[2]

Autor pokušava biti objektivan koliko je god to moguće, ne pretendirajući na apsolutnu nepristranost - što je jedan od glavnih promašaja sličnih knjiga, bilo bošnjačko-muslimanskih, srpskih, hrvatskih ili francuskih, britanskih, američkih, njemačkih,... koje pod plaštom navodne objektivnosti najčešće prezentiraju slabo utemeljene dogme i predrasude, a nerijetko i opscene laži.[2] Ivanković je, osim što je prošao bojišnice o kojima piše i razgovarao sa stotinama ljudi, pregledao i proučio tisuće stranica obavijesnih službi (jer je bio jedan od čelnika stranke HIP, predsjednik koje je bio Miroslav Tuđman, bilo mu je dostupno obilje izvještajnoga materijala).[2] Knjiga je ustrojena pregledno, po bojištima; svako poglavlje ima autorov komentar koji sadrži raščlanu glavnih karakteristika pojedinoga bojišta i piščevo promišljanje o povijesti i ratu, nakon čega slijedi reporterski opis događaja koje je Ivanković dobio kroz svjedočenja samih sudionika.[2] U bestseleru od 340 stranica pisac je pokrio praktički sva hrvatska bojišta u BiH.[2]

Vajske poveznice uredi

Izvori uredi

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica HercegBosna.org. Vidi Dopusnicu portala HercegBosna.org.