Lanterna

Lanterna (lat. svjetiljka) je naziv za mali toranj, obično na vrhu kupole ili krova, kroz čije široke otvore ulazi svjetlost u unutrašnji prostor zdanja ili zgrade.

Lanterna na vrhu kupole crkve svetog Karla Boromejskog (Karlskirche), Beč, 1737.

Uglavnom je kružna (cilindrična), ovalna ili poligonalna oblika. Osobito je česta u renesansi i baroku.

U romanici i gotici često se nalazi nad križištem središnjeg i poprečnog broda (transepta) crkava, a u baroku na vrhu kupole.

U stambenoj arhitekturi postavlja se nad stubištem, a u kazalištima nad gledalištem.

Literatura

• Damjanov/Radulić 1967 - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Lanterna, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 150
• ELU 1964 - Lanterna, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 278
• Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 49
• Müller/Vogel 2000 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 2, preveo Milan Pelc, Zagreb, 2000., str. 463, 481

Galerija

• 
  Lanterna na vrhu kupole baptisterija (krstionice), Firenca, oko 1150. god.
• 
  Hôtel d'Escoville, Caen, oko 1540. god.
• 
  Lanterna zgrade za vaganje mesa i mlijeka, Makkum, 17. st.Nizozemska
• 
  Lanterna crkve Sant 'Ivo alla Sapienza, Rim
• 
  Kupola s lanternom crkve San Luigi dei Francesi, Rim
• 
  Lanterna kupole crkve sv. Augustina, Rattenberg, Tirol. Godine 1708. prikazom presv. Trojstva oslikao Johann Joseph Waldmann
• 
  Lanternom zaključena kapela sv. Josipa, Roding, Bavarska, 1769. god.
• 
  Lanterna crkve sv. Petra i Pavla, Bożków, Poljska, 1708. god.
• 
  Lanterna satnog tornja „Big Ben“, London, 1858.
• 
  Lanterna kupole Petit Palais, Pariz, 1900. god.
• 
  Botanički vrt Bergius, Stockholm, 1900. god.
• 
  Lanterna teretnog željezničkog kolodvora, Aarhus, Danska