Lastin rep (lat. Papilio machaon) je leptir selac iz porodice lastinrepaca. Zabilježeno je 37 podvrsta ove vrste. U Hrvatskoj je zaštićen zakonom.

Lastin rep
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Hexapoda
Razred:Insecta
Red:Lepidoptera
Natporodica:Papilionoidea
Porodica:Papilionoidae
Potporodica:Papilioninae
Tribus:Papilionini
Rod:Papilio
Vrsta:P. machaon
Dvojno ime
Papilio machaon
Linnaeus, 1758.
Baze podataka

Izgled uredi

Na prednjim krilima odrasle jedinke prevladava žuta boja i crni široki rub. Stražnja krila su šiljasto produljena u tamni repić. Raspon krila je 7,5 cm pa se ubraja među najveće europske leptire. Obranu od grabežljivaca pruža mu osmeterij, organ čija je zadaća ispuštanja neugodnog mirisa u slučaju opasnosti, a smješten je neposredno iza glave.[1]

Gusjenica uredi

 
Osmeterium, žlijezde na čeonom dijelu glave

Ženke liježu jaja isključivo na biljkama iz porodice štitarki kojima se gusjenice hrane. Gusjenica lastinog repa u početku izgleda kao ptičji izmet, što predstavlja prilagodbu za zaštitu od predatora. Kasnije postaje zelene boje s crnim i narančastim oznakama. Dodatno je štite žlijezde na čeonom dijelu glave koje u slučaju uznemiravanja ispuštaju neugodan miris (po mošusu).

Stanište uredi

Stanište mu je sjeverno područje Europe i Azije, rasprostranjen je i u Americi. U Hrvatskoj nastanjuje planinske vrhove i prijevoje, zaštićen je zakonom o zaštiti prirode.[2][3]

Galerija uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Lastin rep

Izvori uredi

  1. Nova Akropola: Lastin rep
  2. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004. ISBN 953-6036-36-3
  3. Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. ISBN 978-953-96657-8-2