Lijevani cink

Lijevani cink pobliže je određenje tehnike koja je većinom u 19. stoljeću korištena prije svega za izradu arhitektonskih ukrasa i skulptura.

Pozlaćeni lukovi od lijevanog cinka, Niobidensaal, Neuen Museum, Berlin

Povijest

Rubenow Denkmal,najveći spomenik od lijevanog cinka u Njemačkoj, 19.st.

Značajan je doprinos širenju ove tehnologije imalo otkriće Sylvestera i Hobsona 1805., koji su otkrili da cink zagrijan na 100°C gubi svoju krtost. Proizvodnja je cinka u Europi postala moguća nakon otkrića procesa destilacije, koji su neovisno jedni o drugima početkom 19. stoljeća otkrili William Champion iz Bristola, Christian Ruberg u Šleskoj te Daniel Dony iz Lütticha.

Oko 1900. je u europskim građanskim domovima bila omiljena uporaba ukrasnih figura izrađenih u lijevanom cinku. Iste su većinom izrađivane od slitine cinka i aluminija (tkz. zamak, sastava oko 4 % Al, do 1 % Cu i oko 0,05 % Mg ). Navedimo i da je njemačka tvrtka Kraus, Walchenbach & Peltzer u svom katalogu uzoraka nudila ni manje ni više nego 5000 različitih ukrasa od lijevanog cinka.

Primjeri uporabe u arhitekturi i skulpturi

reljef u lijevanom bijelo obojenom cinku: „Die Kunst unterweist Industrie und Kunstgewerbe“ ,August Kiß ,zapadni timpanon Neuen Museums, Berlin, 1862

Biste od lijevanog cinka, Heldenallee Gedenkstätte Heldenberg.

• Dvije više od 2,5 m visoke i oko 850 kg teške monumentalne vaze, po nacrtu Ludwig Ferdinand Hessea, oko 1862, Park Sanssouci, Potsdam.
• Skulpture zmajeva, na krovu pagode, Klausberg,
• Šest apostola, katedrala u Helsinkiju

Tlačni lijev u cinku

Matchbox kamion za čišćenje snijega, tlačni cink lijev

Nasuprot staroj tehnologiji izrade šupljih odljeva danas se pretežno koristi tlačni lijev u cinku. Na ovaj su način izvedeni i poznati Matchbox automobili igračke, ali i brojni uporabni predmeti poput patentnih zatvarača.

Oštećenja i restauriranje

Čisti je cink sjajan i relativno otporan na koroziju. No pod utjecajem u zraku prisutne vlage isti se prevlači sivom patinom koje je glavni sastojak cink karbonat.

Spomenici od cinka u Hrvatskoj

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, dekorativne skulpture od cinka

Arhitektonski ukrasi od cinka dominiraju krovom zgrade uprave hrvatskih željeznica, te na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, navodno je i izvorna verzija Fernkornovog spomenika Sv. Jurju bila od cinka, a od cinka je i tkz. genij prosvjete koji se pripisuje kiparu Dragutinu Moraku, a danas se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, dok je nekada stajao na Starčevičevu domu, također u Zagrebu (danas Gradska knjižnica, nadomješten replikom u lijevanom i pozlaćenom aluminiju).

Dodatna literatura

• Peter Mottner (Hrsg.): Zinkguss: die Konservierung von Denkmälern aus Zink. Gemeinschaftsprojekt des Bayerischen Landesamtes für Denkmalpflege und der Stiftung Preußische Schlösser und Gärten Berlin-Brandenburg, gefördert von der Deutschen Bundesstiftung Umwelt, Osnabrück, (Arbeitshefte des Bayerischen Landesamtes für Denkmalpflege; 98), München: Lipp, 1999, ISBN 3-87490-695-7.