Logička pogreška
Logičkom pogreškom u logici i retorici nazivamo nevaljani zaključak koji je nastao nepravilnim zaključivanjem.
Aristotelova podjela
urediJoš iz antike dolazi Aristotelova podjela logičkih pogrešaka na paralogizme i sofizme. Paralogizmi su nenamjerne logičke pogreške, dok su sofizmi namjerne logičke pogreške, čiji je cilj zbunjivanje protivnika.[1]
Antički primjeri sofizama
urediRogati
- A: Što nisi izgubio, to imaš?
- B: Da.
- A: Rogove nisi izgubio?
- B: Ne.
- A: Dakle, imaš rogove.
[Ako tko nije što izgubio, to ne znači da to ima jer ne može izgubiti stvari koje nema.]
Govorne logičke pogreške
uredi- pogreška dvoznačnosti (fallaciae aequivocationis)
- pogreška govornog oblika
- pogreška kompozicije
- pogreška naglaska
- pogreška podjele
Ostale logičke pogreške
urediIzvori
uredi- ↑ Gajo Petrović, "Logika", Školska knjiga, Zagreb, str. 122
Ovaj je članak mrva: osnova ili početak budućega enciklopedijskog članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |