Louisiana

savezna država SAD-a
State of Louisiana
État de Louisiane
Zastava savezne države Louisiana Grb savezne države Louisiana
Nadimak: Bayou State, Child of the Mississippi,

Creole State, Pelican State, Sportsman's Paradise, Sugar State

Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Louisiana
Glavni grad Baton Rouge
Najveći grad New Orleans, poslije uragana Katrina, vjerojatno Baton Rouge
Guverner John Bel Edwards (Demokratska stranka)
Službeni jezik engleski i francuski
Površina 134.382 km²
 - kopno 112.927 km²
 - voda 21.455 km²
Stanovništvo (2000.)
 - broj 4.496.334
 - gustoća 40//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 30. travnja 1812.
 - poredak 18.
Vremenska zona Central : UTC-6/-5
Zemljopisna širina 29°N - 33°N
Zemljopisna dužina 89°W - 94°W
Širina 210 km
Dužina 610 km
Visina
 - najviša 163 m
 - najniža -2,5 m
Kratice
 - poštanska LA
 - ISO 3166-2 US-LA
Internetska stranica www.louisiana.gov

Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama. Glavni grad države je Baton Rouge, a najveći grad je New Orleans.

Veliki dio istočne granice obilježava rijeka Mississippi. Louisiana je jedina američka država s političkim pododjeljcima nazvanim župama koje su ekvivalentne županijama.

Župe (Parishes)

uredi

Louisiana i Aljaska su dvije od 50 američkih država koje nisu podijeljene po okruzima (counties), a u slučaju Louisiane to je župa, točnije civilna župa, i nasljeđe su rimokatoličkih francuskih i španjolskih kolonijalnih utjecaja. Godine 1803 Orleans Territory (kasnija Louisiana) podijeljen je na 12 okruga da bi tek 1807. bila podijeljena na 19 župa. Izvornih 19 župa su bile: Ascension, Assumption, Avoyelles (po plemenu Avoyel), Concordia, Iberville, Lafourche, Natchitoches, Orleans, Ouachita (po plemenu Ouachita), Plaquemines, Pointe Coupee, Rapides, St Bernard, St Charles, St James, St John the Baptist, St Landry, St Martin i West Baton Rouge. Broj župa se kasnije povećavao i nastajale su nove, viz.: (1808), Cameron, Catahoula; (1810): East Baton Rouge, Feliciana, St Helena, St Tammany; (1811): Biloxi (po plemenu Biloxi), Pascagoula (po plemenu Pascagoula), St Mary i Warren; (1819): Washington; (1822): Terrebonne; (1823): Lafayette; (1824): East Feliciana, West Feliciana; (1825): Jefferson; (1828): Claiborne; (1832): Livingston; (1838): Caddo (po plemenu Caddo), Caldwell, Carroll, Madison; (1839): Union; (1840): Calcasieu; (1843): Bossier, DeSota, Franklin, Sabine, Tensas; (1844): Morehouse, Vermilion; (1845): Jackson; (1848): Beauregard; (1852): Winn; (1868): Iberia, Richland, Tangipahoa (po plemenu Tangipahoa); (1869): Grant; (1871): Red River, Vernon, Webster; (1873): Lincoln; (1877): East Carroll, West Carroll; (1886): Acadia; (1908): LaSalle; (1910): Evangeline; i posljednje 3 (1912): Allen, Bienville i Jefferson Davis, nastale od dijelova župe Calcasieu.

Louisiana se danas sastoji od 64 župe (parishes)

Stanovništvo

uredi

Prastanovnici Louisiane su Indijanci iz više etnolingvističkih porodica, to su: Attacapan, Chitimachan, Adaizan, Caddoan i Muskhogean. Domorodačka plemena Louisiane su: Acolapissa, Adai, Atakapa, Avoyel, Bayogoula, Chawasha, Chitimacha, Mugulasha, Natchitoches (Doustioni, Natchitoches, Ouachita, Yatasi), Okelousa, Opelousa, Quinipissa, Taensa, Tangipahoa, Washa,

Najveći gradovi

uredi
Grad Stanovnici
2004
New Orleans 462.269
Baton Rouge 224.097
Shreveport 198.675
Lafayette 111.966
Lake Charles 70.819
Kenner 70.252
Bossier City 59.611
Monroe 52.141
Alexandria 45.971
New Iberia 32.499
Nedovršeni članak Louisiana koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.