Luksemburžani su malen germanski narod nastanjen u Luksemburgu (272 000) te u Njemačkoj (15 000), Belgiji (4300), Francuskoj (3600) i Austriji (300). Izvan svoje matične zemlje najviše ih ima u Sjedinjenim Američkim Državama (56 000). Luksemburžani su po vjeri katolici, a služe se luksemburškim jezikom koji je član germanske grane indoeuropske porodice jezika.

Jezik uredi

Luksemburški jezik, letzeburgesch (engl. Luxembourgisch), bio je njemački dijalekt koji je primio mnogo posuđenica iz francuskog, on je jezik naroda, njihovog identiteta i pripadnosti zajednici. Luksemburg ipak uz luksemburški ima još dva službena jezika: njemački koji se upotrebljava u trgovini, novinarstvu i Crkvi te francuski koji se rabi u administraciji, to jest u vladi i na dvoru.

Povijest uredi

  Ovom je odjeljku potrebna dopuna. Možete pomoći dodavanjem sadržaja.

Luksemburžani imaju snažan osjećaj nacionalnog identiteta koji pokazuju u svojem nacionalnom motu Mir wëlle bleiwe wat mir sin, to jest Želimo ostati ono što jesmo. Luksemburg je malena država zapadne Europe. Zatvorena je granicama Francuske, Njemačke i Belgije, utemeljena 963. godine, postala je veliko vojvodstvo 1815. godine, ali 1839. izgubila je velik dio teritorija u korist Belgije. Punu nezavisnost postigla je 1867. godine. Nasljeđe suvremenih Luksemburžana proizlazi najvećim dijelom od Kelta, Franaka i drugih germanskih naroda koji su prolazili ovim važnim raskrižjem u vrijeme prije i poslije rimske okupacije.

Kultura uredi

Svečanosti uredi

Najznačajnije svečanosti integralni su dijelovi kulture Luksemburžana. Uz karnevale koji se održavaju šest tjedana nakon Božića, tu su i Bürgsonndeg 28. veljače kada se pali velika vatra pod otvorenim nebom i slavi prestanak zime. Tradicionalno se još od starih dana (1340.) održava Schueberfouer koje je osnovao Ivan Slijepi (Johann der Blinde von Luxemburg), Nacionalni dan (23. lipnja), Genzefest i Bijela nedjelja (Whitsunday; 7. nedjelje iza Uskrsa) i vinski festivali koji počinju u kolovozu.

Literatura uredi

  • Kurian, George T. (1990.). Encyclopedia of the First World. 2 vols. New York: Facts on File.

Vanjske poveznice uredi