Otvori glavni izbornik

Maorski jezik (ISO 639-3: mri; te reo Māori (te reo =jezik), jezik polinezijskog naroda Maora sa Novog Zelanda, kojim danas govori još oko 60.000 ljudi u Novom Zelandu (Fishman 1991), a razumije ga ali ne govori, oko 100.000. Prema podacima s početka 21. stoljeća maorskim u svakodnevnom životu kao materinskim jezikom govori oko 30 000 ljudi (4.2% od ukupnoga novozelandskog stanovništva), a 150 000 njime povremeno govori te ga razumije.[1][2]

Maorskim su govorila mnogobrojna maorska plemena na Sjevernom i Južnom otoku, a imao je brojne dijalekte. Neki od tih dijalekata su nazvani prema lokalitetima: sjevernoaucklandski (north auckland), south island, taranaki, wanganui, bay of plenty, rotorua-taupo i izumrli moriori s otoka Chatham (po plemenu Moriori).

Pripada tahitskoj podskupini polinezijskih jezika. Uz engleski [eng] i novozelandski znakovni jezik [nzs], jedan je od tri službena jezika Novog Zelanda. Piše se latinicom. Etnička populacija: 530.000 (2002 Honolulu Advertiser)[3]

Hrvatske riječi maorskog podrijetla su primjerice: kakapo, kivi, moa, tuatara.

Engleski istraživač James Cook je u dnevniku svog prvog putovanja opisao Novi Zeland, te je usporedio jezik novozelandskih i domorodaca otoka Južnoga mora.

Hrvatski Novozelandski Jezik otoka Južnoga mora
Dođite ovamo na obalu, pa ćemo vas poubijati svojim sjekirama! Haromoi harenta a patu ago!
poglavica eareete eare
čovjek taata taata
žena ivahina ivahine
glava eupo eupo

IzvoriUredi

  1. www.stats.govt.nz, "2001 Survey on the health of the Māori language", pristupljeno 28. travnja 2016.
  2. www.ethnologue.com, "Maori", pristupljeno 28. travnja 2016.
  3. Ethnologue (16th)

Vanjske povezniceUredi