Marica Petrović

Marica Petrović (Johovac (Doboj, BiH), 1951.), bosanskohercegovačka kroatistica i kulturna djelatnica Hrvata iz Bosne i Hercegovine.[1]

Životopis

uredi

Rođena je u Johovcu kraj Doboja (BiH) 1951. godine. U Doboju je završila osnovnu školu i gimnaziju. 1974. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završila je studij na Odsjeku za historiju jugoslavenske književnosti i hrvatskosrpski jezik. Udovica od 1991. godine. Do 1992. godine zaposlena kao srednjoškolska profesorica. Zatim je neko vrijeme radila u Njemačkoj gdje je dva semestra (1993./1994.) predavala hrvatski ("srpskohrvatski") jezik na sveučilištu u Bayreuthu. Od 1994. je opet u Tuzli gdje 1994. – 1995. je ponovo kao srednjoškolska profesorica u Tuzli. Od 1995. do 2000. godine bila je direktorica Katoličke gimnazije pri KŠC Svetoga Franje u Tuzli. Godine 2001. imenovana je na dužnost savjetnice predsjednika Vlade Tuzlanske županije za poslove u oblasti obrazovanja, odnosno praćenja i koordinacije rada obrazovnih ustanova.[1]

Poslijediplomski studij završila je Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za opće jezikoslovlje završila poslijediplomski i magistrirala na radu Fra Rastislav Drljić kao slavist (mentor: prof. dr. Ivo Pranjković). Radi na Tuzlanskom sveučilištu gdje je izabrana na mjesto više asistentice za područje općeg jezikoslovlja. Sudjelovala je na više međunarodnih znanstvenih skupova, i to na Riječkim filološkim danima (2004.), na VII. međunarodnom kroatističkom znanstvenom skupu u Pečuhu (Mađarska) te na XIX. znanstvenom skupu HDPL u Splitu (2005). Doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na tezi Standardizacijski procesi u jeziku Bosne i Hercegovine u vrijeme Austro-Ugarske monarhije s posebnim osvrtom na jezik časopisa «Nada». Mentor je bio Ivo Pranjković.[1]

Članica je uredništva lokalnoga časopisa Hrvatski glasnik, predsjednica Matice hrvatske u Tuzli te glavna i odgovorna urednica časopisa za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja koji izlazi u Tuzli Gradovrh.[1]

Djela

uredi

Objavila je znanstvene i/ili stručne radove u časopisima "Bosanski jezik" i "Gradovrh", 2005., u zborniku s Riječkih filoloških dana 6, 2006., i u zborniku radova s VII. međunardonog kroatističkog skupa u Pečuhu.[1] Napisala je dramski tekst monodrame "Bosanska kraljica". Predstavu je režirao profesor i glumac Vlado Kerošević, a ulogu Katarine Kotromanić Kosače ostvarila je Ivana Milosavljević u sklopu Teatra kabare.[2]

Izvori

uredi
  1. a b c d e Filozofski fakultet u Zagrebu Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Marice Petrović predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i prihvaćanje teme pod naslovom Standardizacijski procesi u jeziku Bosne i Hercegovine u vrijeme Austro-Ugarske monarhije s posebnim osvrtom na jezik časopisa «Nada», mentor: dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof. Zagreb, 10. siječnja 2007. (pristupljeno 7. rujna 2017.)
  2. Teatar kabare Grad Tuzla pokrovitelj gostovanja ”Bosanske kraljice’ 15. lipnja 2017. (pristupljeno 7. rujna 2017.)

Vanjske poveznice

uredi