Mihalovići
Mihalovići su hrvatska velikaška obitelj s istoka Hrvatske. Plemićki naslov im je dao car i hrvatsko-ugarski kralj Karlo III. 1716. godine. Do 19. stoljeća ih se u povijesnim dokumentima spominje u obliku Mihalović i Mihajlović. Za hrvatsku povijest su jednako značajni kao Pejačevići i Adamovići.
Mihalović | |
|---|---|
| Država | Hrvatska, Ugarska |
| Etničko podrijetlo | hrvatsko |
| Utemeljenje | 1717. |
| Utemeljitelj | Dimitrije Mihalović[1] |
Poznati njihov posjed su kurija u Feričancima i kurija u Orahovici, gradu koji je bio njihov posjed, koje je Dimitrije Mihalović kupio od Pejačevića.[1] Plemenitaši Mihalovići danas imaju trg koji nosi ime po njima. Na trgu se nalazi Gradski muzej Orahovica, čiji se postav nalazi u kuriji Mihalović.[2]
Poznati pripadnici ove obitelji su:
- Ivan Mihalović
- Josip Mihalović, kardinal, zagrebački nadbiskup
- Karlo Mihalović, čepinski vlastelin, regulirao rijeku Vuku, odbio barunstvo i čast hrvatskog bana, povjerenik na saboru u Pešti
- Edmund Mihalović, direktor Muzičke akademije u Budimpešti
- Hugo Mihalović, doktor bogoslovlja i glazbenik
- Antun Mihalović, posljednji hrvatski ban u Austro-Ugarskoj
Izvor
uredi- Feričanci Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. kolovoza 2011. (Wayback Machine) Izvadak iz knjige 200 Godina školstva Feričanci '87
- ↑ a b Sanja Cvetnić, Boris Vučić Šneperger: Obitelj Mihalović i vlastelinska kurija u Feričancima kraj Našica
- ↑ Gradski muzej Orahovica. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2015. Pristupljeno 23. lipnja 2012.
Dodatna literatura
uredi- Josip Horvat (priredila Mira Kolar-Dimitrijević): Stranke kod Hrvata;Mihalovići. Vinkovci, Privlačica, 1994., ISBN 953-156-123-0