Otvori glavni izbornik

Mile Krajina (Zasiok, 15. studenoga 1923.[1]Osijek, 15. listopada 2014.), hrvatski guslar i hrvatski pučki pjesnik[2], kemijski tehničar, ljubitelj hrvatske povijesti, proizvođač rakije, nesuđeni drvodjelac i bivši vojni ordinanc.[3] Iz sela je sela Zasioka u Cetinskoj krajini. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih guslara.

Sadržaj

ŽivotopisUredi

Rodio se je 1923. u Zasioku, selu Cetinske krajine. U rodnom selu završio je osnovnu školu.[1] U drugom svjetskom ratu bio je mobiliziran u domobranstvo.[3] Tek pukim slučajem uspio ga je odvući od od puta koji je vodio s Bleirburga.[3] 1946. je kao ekonomski migrant otišao u Osijek. Ondje je završio srednju Tehničku školu kemijskog smjera. Bio je prva generacija koja je završila taj smjer. Zaposlio se je u Saponiji. U 55. je otišao u prijevremenu invalidsku mirovinu. [1]

Guslario je od 12. godine, a pjesme je pisao od 18. godine. I nakon odlaska u mirovinu svirao je gusle. Zdravstveni problemi nisu ga nikada smetali u sviranju gusala. Pjesme je pisao rukom i nikad se nije služio računalom. Posljednju je pjesmu napisao dan prije nego je umro, ali nije ju odguslao. [1]

Nema nikakvo formalno glazbeno obrazovanje.[4] U Drugom svjetskom ratu otišao je u domobrane. Nastupao je diljem hrvatskih krajeva i u hrvatskom iseljeništvu. Nastupao je više puta u više europskih država, u manjem dijelu Azije,[1] većem dijelu Australije, sedam država Amerike i sedam gradova Kanade. I u svojoj trećoj životnoj dobi rado je putuvao i obilazio tradicionalna okupljanja poput Olimpijade starih športova u Brođancima, Bikijadu u Radošiću, Thompsonovu veselicu u Čavoglavama, Gospu Sinjsku, a desetljećima je neizostavan gost Splitskog ljeta, [5]Đakovački vezovi, Dani Alke i Velike Gospe, Vinkovačke jeseni[3] i dr. Rođen je kao sedmo od devetoro djece svojih roditelja, a nadživio je svu braću i sestre. Bio je iznimno vitalan. Do pred smrt umješno je upravljao biciklom.[1]

Bio je veliki hrvatski domoljub. Ponosito je nastupao u narodnoj nošnji rodne Cetinske krajine.[1] Malo je poznato da je bio stjegonošom banske zastave[3] 30. svibnja 1990. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na obilježavanju prvog hrvatskog Dana državnosti, ispred predsjednika Franje Tuđmana, kardinala Franje Kuharića i saborskih zastupnika. [1]

Umro je nakon kratke bolesti u Osijeku u 91. godini života.[6]

CitatiUredi

{{Moje pjesme su kronologija povijesnih događaja, ratnih stradanja i nepravde svjetskih čimbenika pretočene u pjesme, u deseterac, koji će dobro doći mlađima i starijima da na popularan način čitaju, pamte i čuvaju od zaborava hrvatske povijesne istine|[1] }}

KnjigeUredi

Objavio je šest knjiga guslarskih pjesama (u desetercu) i 15 nosača zvuka (albumi guslarske glazbe).[1] Izbor iz djela:

  • Guslarske pjesme i pjesnički zapisi, 1987. (2 izdanja)
  • Hrvatske guslarske pjesme

DiskografijaUredi

Petnaest albuma guslarskih pjesama.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Tomislav Levak: Odlazak osječkog i hrvatskog pučkog pjesnika i guslara Mile Krajine. Devet desetljeća uz gusle i Hrvatsku, Glas Slavonije, 16. listopada 2014.
  2. Podatci iz osmrtnice u Slobodnoj Dalmaciji.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Ante Botić: Dvije legende otišle na onaj svijet , ferata.hr, 16. listopada 2014.
  4. www.glas-slavonije.hr, "Guslam već 78 godina i još ne znam savršeno svirati", objavljeno 16. studenog 2013., pristupljeno 30. rujna 2014.
  5. www.24sata.hr, ""Političko ozračje antiguslarki, a Zoki nije zaslužio pjesmu"", objavljeno 29. rujna 2014., pristupljeno 30. rujna 2014.
  6. www.24sata.hr, "U Osijeku umro Mile Krajina, najpoznatiji hrvatski guslar", objavljeno 15. listopada 2014., pristupljeno 18. listopada 2014.

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Mile Krajina koji govori o glazbi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.